NaslovnicaPreporukaJasmila Žbani...

Jasmila Žbanić: U obrazovanju se danas ciljano reducira sadržaj, neznanje o Emeriku Blumu je dokaz

Rediteljica Jasmila Žbanić će 11. augusta predstaviti radnu verziju filma o legendarnom direktoru Energoinvesta Emeriku Blumu. O ovom filmskom ostvarenju, kao i o političkom stanju u Bosni i Hercegovini govori za Klix.ba.

“Poslije svakog snimanja ili otkrivenog materijala cijela ekipa i ja bismo se osjećali kao da nas je neko stavio u svemirsku letjelicu. Sve što čujete o Blumu zvuči kao naučna fantastika iz pozicije sadašnje BiH. Njegovi saradnici s kojima smo razgovarali radili su u sistemu u kojem se proizvodilo, izvozilo, zarađivalo milijarde, ulagalo u školstvo, bilo stotinama godina ispred svog vremena. Voljela bih da mladi ljudi vide ovaj film, da vide BiH kao uspješnu, otpimističnu, prosperitetnu zemlju u kojoj su se cijenili ljudi, naročito mladi”, započinje Žbanić naš razgovor.Pretraživati arhivu o genijalcu kao što je Blum, koji je, između ostalog, bio i gradonačelnik Sarajeva, uzbudljiv je proces. Njegov Energoinvest je imao milijarde dolara prometa. Poslovao je u više od 20 zemalja “od Meksika do Malezije”.

“U Njemačkoj smo pronašli film o Blumu i socijalističkom sistemu samoupravljanja. To je izuzetno vrijedan materijal gdje Blum govori o svojoj filozofiji rada na njemačkom jeziku. BHRT, Filmski centar Sarajevo i Filmske novosti Srbije su nam bili vrijedni izvori, a tragamo i dalje. Naravno, najvredniji su nam intervjui koje imamo sa Blumovim savremenicima, koji su iz prve ruke svjedočili njegovoj genijalnosti”, govori.

Smatra da se u današnjem sistemu obrazovanja ciljano reducira sadržaj koji bi učio mlade o periodu socijalizma i procvatu u kojem je naša država tada bila. Objasnila je i zbog čega je to tako.

“Generacija rođena poslije rata ne zna za Bluma. Međutim, za mene je to i simptom nečeg drugog. O uspješnoj BiH, o zemlji obrazovanih, progresivnih ljudi, zemlji vizionara, koji su 10 godina nakon Drugog svjetskog rata napravili čudo, više se ne govori. Zašto? Zato da se ne ljudi ne bi zapitali zašto nam je sada tako. Zašto smo najsiromašnija zemlja u Evropi? Zašto više nemamo skoro nijednu svoju banku? Zašto smo rasprodali svoje fabrike? Zašto i ko je odlučio da se naše zajedničko bogatstvo rasproda? Rat je bio i 1945. godine, zemlja mnogo siromašnija, a stradanja veća. Stanovništvo je bilo skoro nepismeno. Kako je moguće da su nakon 20 godina Blum i drugi ljudi napravili takav uspjeh? To treba zaboraviti što prije, da se građanin ne dosjeti”, navodi.

Josip Broz Tito i Emerik Blum
Josip Broz Tito i Emerik Blum

Gotovo je nemoguće porediti prosperitet BiH u Blumovo vrijeme i trenutno stanje u kojem se nalazimo. Firme propadaju, a “obični” ljudi se ne osjećaju slobodnim da razmišljaju i djeluju van zadatih okvira. Postaje bitno samo jedno – preživjeti. O javnom dobru više niko nema ni vremena ni volje razmišljati.

“Samo Energoinvest je zapošljavao skoro 60 hiljada ljudi. Ko danas u BiH ima najveći broj zaposlenih? Supermarket koji ima oko sedam hiljada nedovoljno plaćenih radnika niskog obrazovanja. Nekada je samo u upravnoj zgradi Energoinvesta sjedio toliki broj inžinjera. Samo naivni mogu misliti da to nije dio političkog plana u kojem treba sve rasprodati te stanovništvo dodatno otupiti i osiromašiti. Kada su građani BiH odlučili, kojim referendumom, kojim dekretom da iz socijalističke zemlje postane kapitalistička? Kada nas je neko pitao o tome? ‘Blum nije igrao na malo’, kaže jedan njegov saradnik. Mi smo danas igrači na malo. Mi danas otvaramo trotoar ispred Predsjedništva kao da otvaramo svemirsku stanicu, kupimo par trolejbusa i hvalimo se kao da smo sami osmislili raketu. To je stalno svođenje na male dimenzije, time nam se ispire mozak i na kraju onda stvarno postaneš mali. Ljudi koji vide film se barem tih sat i po osjete veliki”, priča.

Ova rediteljica je, između ostalog, poznata i po tome što često vrlo jasno i direktno iznosi svoje stavove o svemu što predstavlja problem u društvu. Neki joj to, očekivano, spočitavaju.

“Mislim da nisam često govorila o imenima jer me zanima princip politički program po kojem oni rade, a ne pojedinci kao takvi. Govorila sam najčešće o fenomenima za koje sam smatrala da su nepravedni, da nam smetaju da živimo i radimo, o korupciji i neznanju ljudi koji su postavljani jer su pripadnici stranke, a ne zato što su stručni. Zbog toga sam imala i sada imam puno kočnica, ali sam svjesno odabrala svoju poziciju, koja je, naravno, mnogo teža, ali za mene jedina validna”, govori.

Umjetnici, kao “obični” ljudi, bi trebali biti socijalno angažovani. Na pitanje mogu li umjetnici doprinijeti borbi bh. društva protiv autokratije, odgovorila je:

“Mislim da je to dužnost svakog građana i građanke. Imamo prava u društvu, ali imamo i obaveze. Umjetnici nekada znaju ranije osjetiti određene pojave, koje ljudi možda u tom trenutku ne vide i zato bi ih trebalo ponekad slušati”, uz osmijeh zaključuje Žbanić.

Radna verzija filma “Blum” će biti prikazana 11. augusta u 20:30 sati u Ljetnom kinu Coca-Cola u Sarajevo. Besplatne ulaznice možete pronaći na web stranici, a od 8. augusta i u glavnom Box Officeu Sarajevo Film Festivala (Bosanski kulturni centar, Branilaca Sarajeva 24). Dakle, ovo će biti specijalna predfestivalska projekcija uoči početka 28. Sarajevo Film Festivala. Rediteljica i ostatak ekipe će gostima pokazati sve što su do sada pronašli o Blumu, a nakon toga će se i građani moći uključiti u završetak filma ukoliko imaju odgovarajući materijal. 28. Sarajevo Film Festival će biti održan od 12. do 19. augusta 2022. godine.

 

 

 

 

Visoko.co.ba/klix.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.