Januar u Visokom prije osam godina: Ko je kriv što nam piramide nisu promijenile budućnost?

Prije tačno osam godina, u januaru 2008. godine, a dvije godine nakon što je “piramidalna groznica” potresla prvenstveno Visoko i kompletnu BiH, a zatim širi region i cijeli svijet, Visočani su bili euforični kada se govorilo o projektu Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”. Fondacija koja je, na čelu sa Semirom Osmanagićem, donijela velike promjene u naš grad, tokom januara 2008. godine uz podršku mnogobrojnih “viđenijih” Visočana, privrednika, vlasti i medija provodila je svojevrsnu akciju popularizacije buduće svjetske turističke lokacije, koja je u dvije godine ranije privukla iznimno veliki broj turista u Visoko i BiH.

Tih dana najavljivani su razni događaji i akcije, koje su naišle na pozitivne reakcije građana Visokog, a koje su trebale biti pokrenute u cilju pomaganja Fondaciji kako bi u narednim godinama visočke piramide postale prava turistička destinacija. Najavljivan je tada čak i Balaševićev koncert u Visokom, raznorazne utakmice i drugi kulturno-sportski događaji, a vrhunac je bila rasprava o trogodišnjim rezultatima geo-arheoloških istraživanja Bosanske doline piramida, održana potkraj januara u Velikoj sali Općine Visoko, koja je trebala da urazumi sve “nevjerne Tome” i pokaže kakav turističko-ekonomski potencijal kriju visočke piramide, koje su mogle donijeti veliku zaradu za mnoge iz Bosne i Hercegovine.

Osam godina kasnije, u januaru 2016. godine, teško je pričati o visočkim piramidama i euforiji koja je odavno splasnula, a ekonomski i turistički potencijal visočke doline piramida je odavno tabu tema u Visokom, odnosno, tema za sprdnju i raspravu po kafanama našeg grada. Vlasti, koje su se u proteklim godinama okrenule turskim donacijama i kmetstvu, umjesto da razvijaju sopstveni potencijal, nisu pružile neku izrazitu podršku članovima Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”, koja i pored svih poteškoća u posljednje dvije godine ponovo bilježi veliki rast posjeta turista iz cijelog svijeta. Također, velika odbojnost historičara, arheologa i drugih stručnjaka iz BiH spram projekta bosanske piramide prouzrokovala je svojevrsno usporavanje i zaustavljanje projekta koji je mogao čak i kao, narodski kazano, foluška donijeti veliki priliv novca u lokalnu ekonomiju.

Da bismo se adekvatno prisjetili kako su se to nekada Visočani nadali velikoj “zlatnoj koki” koja se krije ispod velikih naslaga Visočice, Plješevice ili u spilji na Ravnama koja će kasnije biti predstavljena kao kompleks tunela, donosimo vam izvještaj sa rasprave o piramidama održane u januaru 2008. godine, a koji su vam i tada prezentovali novinari portala Visoko.co.ba.

Pitanje koje treba da sebi postavimo, nakon što pročitamo ovaj tekst u nastavku, trebalo bi da bude: Šta se to desilo sa silnim turistima koje su turističke zajednice najavljivale i ko je glavni krivac za to što Visoko postalo nova arheološka Meka 21. stoljeća u Europi?

(Naredni tekst, koji prenosimo u cijelosti, originalno je preuzet u januaru 2008. godine sa stranice piramidasunca.ba, a objavljen na portalu Visoko.co.ba.)

“Velika sala Općine Visoko, koja može da primi do 150 ljudi, bila je premala za posjetu preko 250 građana Visokog koji su željeli da čuju i učestvuju u raspravi o trogodišnjim rezultatima geo-arheoloških istraživanja Bosanske doline piramida.

Vodeći gradski funkcioneri s načelnikom i njegovim pomoćnicima na čelu, rukovodioci glavnih privrednih firmi, vjećnici Općine, direktori banaka i hotela, predstavnici nevladinih organizacija i udruženja te male privrede, svi visočki mediji, omladina i građani Visokog su pažljivo saslušali izlaganje na temu “Kako će Visoko postati najbogatija Općina u Bosni”.

Osnivač Fondacije Arheološki park: “Bosanska piramida Sunca” Semir Osmanagić je u jednoiposatnom izlaganju pratio kronologiju istraživanja, medijskog praćenja, otpora i podrške Projektu sugerišući rješenja koja će ubrzati otkrivanje najvećih svjetskih piramida. Date su usporedbe sa restauracijom meksičkih piramida u Teotihuacanu i piramida Maja u centralnoameričkim zemljama, trajanjem tog procesa i ekonomskim efektima na te zemlje od turizma. Ponuđeno je nekoliko modela bržeg otkrivanja i restauracije visočkih piramida i efekata koji će to izazvati na razvoj ove Općine i Bosne i Hercegovine.

Skup, koji je izravno televizijski prenošen, bio je prilika da se još jednom podsjeti na nerazumne otpore projektu ljudi iz kulturnog establišmenta koji nisu nikada posjetili ove lokacije, te na zakone koje su mijenjali želeći da zaustave Fondaciju, pritisak na neizdavanje dozvola i onemogućavanje isplata već odobrenih finansijskih sredstava.

Jednodušno prihvaćena poruka sa ovog skupa je da Visoko mora jednodušno stati iza najznačajnijeg svjetskog arheološkog projekta i ubrzati ga. Više puta je izlaganje Osmanagića prekidano aplauzom. Predstavnici mjesnih zajednica su izrazili spremnost da svojim radom ponovo doprinose otkrivanju piramida.

Na ovom skupu po prvi put je promovirana ideja da Fondacija ponudi drugim kulturnim institucijama pokretanje projekta potrage za grobom Kulina bana. Pretpostavlja se da se on nalazi na Visočkom lokalitetu. Na taj način bi se, zahvaljujući Fondaciji, bh. i širu javnost upozorilo na važna arheološka nalazišta iz doba srednjevjekovne Bosne koja su potpuno bila u zapećku slično kao i Stari grad Visoki.

Ne bez razloga je istaknuto da će samo narod koji poštuje svoju prošlost imati respekt međunarodne zajednice. I obrnuto.

Fondacija će, kao organizacija za zaštitu kulturnog nasljeđa na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, nastaviti punim intenzitetom, prije svega, rad na Bosanskoj dolini piramida, ali i drugim lokacijama. Zimski mjeseci će i dalje prolaziti u procesu podgrađivanja tunelskog kompleksa Ravne koji je još jedno od senzacionalnih otkrića u svjetskim razmjerama. Prahistorijski podzemni tuneli, dugački desecima kilometara, predstavljaju jedan od najvećih građevinskih kompleksa ispod zemlje na Planeti. Podsjećamo da je Osmanagić još prije tri godine pisao u knjizi “Bosanska piramida Sunca” da će se takav labirint pronaći ispod bosanskih piramida. U to vrijeme, ta hipoteza je naišla na odlučno protivljenje i podsmjeh nekih sarajevskih stručnjaka sa Filozofskog fakulteta, koji su, u više navrata, iz svojih kabineta izjavljivali da je tako nešto nemoguće. Istraživanje na terenu ih je demantiralo.

Pronalazak niza artifakata na piramidama Sunca, Zmaja, u Vratnici i u podzemnim prolazima počinje da formira manji dio mozaika o graditeljima piramida. Naravno, za sklapanje čitave slike biće potrebne decenije što je uobičajeno u ovakvim kompleksnim arheološkim istraživanjima.

Fondacija će i dalje poštovati princip otvorenosti za sve naučnike, bili oni pripadnici ortodoksne ili alternativne orijentacije. Jedini je uslov, kao i dosada, da se najave Fondaciji i da s njom podijele rezultate svojih istraživanja. Jer, ovdje nije rijež o “elitnoj nauci” budući da ovaj kompleks pripada čitavom svijetu.

Općina Visoko je u 2008. godini napravila značajan iskorak odvajajući višestruko veća sredstva za istraživanja Fondacije. Osmanagić je pozdravio kontinuiranu podršku općinskih struktura i Vijeća Općine od kraja 2005. godine, kada je dugoročni Program Fondacije usvojen i kao općinski Program. Međutim, tražio je puno veći angažman struktura iz Visokog i Turističke zajednice u razvoju turističke infrastrukture, počev od saobraćajnih putokaza, višejezičnih tabli dobrodošlice, mapa arheoloških lokacija, uniformisanih vodiča, do uređenih gradskih parkova, parkinga i izgradnje kampa. Cilj je da u Visoko dolaze stotine arheologa, studenata, profesora, istraživača sa univerziteta širom svijeta, od SAD i Kanade, preko Švicarske, Norveške, Austrije do Egipta, Saudijske Arabije i Malezije. Sve će to doprinjeti da centralna Bosna postane središte istraživanja kulturnog nasljeđa ovog dijela svijeta koji je jedna od kolijevki civilizacija.

“Kamene piramide, perfektno obrađene kamene kugle i kameni gradovi prahistorije i rezultati antropološke genetike dokaz su da je inteligentni čovjek ovdje živio puno duže nego što to pretpostavlja ortodoksna naučna misao. Na primjeru Bosanske doline piramida mijenjat će se shvatanje o svjetskoj historiji”, istakao je Osmanagić.

U diskusiji koja je uslijedila nakon prezentacije Osmanagića prvi se javio načelnik Općine koji je istakao kontinuiranu podršku struktura Općine ovom projektu koja će se i dalje nastaviti u zakonskim okvirima, a povećavati u organizacijskom i finansijskom pogledu.

Direktor turističke agencije “Respekt” je najavio otvaranje nove arheološke sezone za 12. april kada se očekuje nekoliko hiljada posjetilaca sa programom koji će uključivati koncert u podnožju piramida, fudbalsku utakmicu prvoligaša čiji će prihod ići za istraživanja, održavanje izložbi i slično. Novih 200 dana projekta u 2008. godini će biti pravi festival mladih i svih dobronamjernih građana BiH.

Nakon prezentacije oko 150 građana Visokog i gostiju su upriličili posjetu tunelskom kompleksu Ravne. Na licu mjesta oni su se mogli uvjeriti u postojanje megalitnih blokova i simbola koji predstavljaju dokaze jedne od najstarijih pismenosti u Evropi.”