Izborna ili gladna godina?

Svaki dan bilježimo barem jedno novo slovo o izbornoj reformi. O trudu vladajućih i onih koji to žele biti. I svi to čine pod istom parolom – borba za jednakost građana. A najmanje je, ustvari, zbog građana.

Svaki dan izgleda kao prethodni: dogovaraju, pregovaraju, odustaju, nastavljaju, kritiziraju. Jedni druge. Misleći, valjda, da građani ne kritiziraju njih – zbog nemara, lošeg standarda, vrtoglavih cijena, malih plaća, još manjih penzija, zbog njihovih skrštenih ruku na sve to. Ako je izborna godina, ne mora biti gladna, a gladnih je mnogo.

Osim osnovnih životnih namirnica, porast cijena nije zaobišala ni druge proizvode. Udar na novčanike mogao bi potrajati, građani do tada prepušteni sami sebi.

“Drastičan rast cijena koji ne prati rast zaposlenosti i prihoda građana stvara ogromno opterećenje građanima, ali i privredi, generiše smanjenu tražnju i svakako je uvod u dalje pogoršanje ekonomske situacije”, upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.

Imajuću u vidu globalna kretanja i loša ekonomska predviđanja, kontaktirali smo nadležne s pitanjima da li će poduzeti konkretene mjere. Iz Federalnog ministarstva trgovine u pisanom odgovoru, između ostalog, podsjećaju da je maksimalna visina marži za osnovne životne namirnice i proizvode ranije utvrđena:

“Ističemo da je datum 31. 12. 2020. godine određen kao datum koji je prethodio trećem valu i značajnom pogoršanju epidemiološke situacije u Federaciji BiH. Lista osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda koja je sastavni dio Odluke sadrži 17 stavki i široko obuhvaća pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode koji su najbitniji za zaštitu životnog standarda i ekonomskih interesa građana u Federaciji BiH. U većim trgovačkim lancima ova Lista obuhvaća nekoliko stotina artikala. Ova odluka je na snazi.”

Odluka je na snazi, ali se prema podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove ona i ne poštuje:

“Inspekcijski organi u FBiH u 2021. godini izvršili su 1.982 kontrole nad formiranjem cijena i marži. U nadzorima je evidentirano 510 nepravilnosti, od kojih 313 prekršaja i 197 manjih odstupanja za koje su subjektima nadzora su izdate upravne mjere – rješenja o oklanjanju nedostataka.”

U okviru 339 nadzora, izdati su prekršajni nalozi u iznosu više od 106 hiljada maraka, a cijene i dalje drastično rastu iz mjeseca u mjesec, čime je uvjetovana kompletna ekonomska situacija. Upravo zbog toga, smatra struka, potrebna je hitna reakcija nadležnih.

“Neke vlade, recimo, hrvatska vlada govori o planovima da se odrekne dijela PDV-a ili potpunog PDV-a na cijene energenata, plina. Ima zamrzavanja drugih cijena u određenim država. U BiH se ništa od toga ne dešava”, ističe Gavran.

Dvije prosječne plaće ne mogu podmiriti potrošačku korpu u Federaciji. Ona je u decembru iznosila 2.265 maraka, što je za čak 75 maraka skuplje od korpe za prethodni mjesec. Struka upozorava da izvršna i zakonodavna vlast ne čine ništa u smislu poboljšanja standarda građana, te da konkretne mjere mora poduzeti što prije.

Visoko.co.ba/federalna.ba