Tvornica cementa Kakanj primjer je dobro obavljene privatizacije u Bosni i Hercegovini. Već 2000. godine njemačka kompanija HeidelbergCement privatizirala je cementaru i u nju uložila milione maraka kroz modernizaciju pogona. Poslovna 2015. godina bila je veoma teška za Tvornicu cementa Kakanj, no ipak su uspjeli na tržište plasirati 425.000 tona cementa. Za 2016. godinu najavljeni su veći projekti, a sve će zavisiti od poslovanja i tržišta.
Modernizacija mlinova
Generalni direktor Tvornice cementa Kakanj Branimir Muidža, na pitanje dokle se došlo sa projektom izgradnje silosa za cement, odgovorio je za Faktor da je izgrađena infrastruktura za otpremu cementa željeznicom.
“To je bio prvi preduslov za dalje investiranje u projekte vezane za otpremu cementa.Projekat izgradnje novog silosa cementa veoma je kompleksan i obiman, a trajat će nekoliko godina. Umnogome će zavisiti od uslova poslovanja”, rekao je Muidža. Prema njegovim riječima, urađena je i modernizacija mlinova, što sada omogućava mljevenje različitih tipova cementa u isto vrijeme.
“Nakon zamjene motora i reduktora na mlinovima, postigli smo veoma značajne energetske uštede i smanjili emisije buke. Ove godine završavamo i projekat ugradnje novih vrećastih filtera na mlinove cementa. Time ćemo još više smanjiti emisije prašine, a postižemo i stabilnost procesa”, spomenuo je generalni direktor Tvornice cementa Kakanj. Tvornica cementa Kakanj gradi i poslovnu zgradu koja će biti u skladu sa najboljim standardima smanjenja gubitaka toplotne energije. Muidža je kazao da su u 2015. godini ukupno uložili 5 miliona maraka u ove projekte.
Građevinski projekti
Naš sagovornik kazao je da bi stabiliziranje političkih prilika u BiH trebalo ubrzati nastavak gradnje Koridora 5c.
“Također, u 2016. godini očekuje se nekoliko investicija u energetski sektor. Ukoliko dođe do njihove realizacije, to bi značajno doprinijelo angažovanju kompletnog građevinskog sektora. Naši planovi su bazirani na tim prognozama, te vjerujem da će u ovoj godini doći do povećanja potrošnje cementa i betona”, ocijenio je Muidža.
Sporo dobijanje dozvola
Branimir Muidža ujedno je i predsjedavajući Vijeća stranih investitora u BiH i kaže da je najveći problem u poslovanju veoma duge procedure dobijanja dozvola za bilo koje poslovne aktivnosti.
“Otežavajuća okolnost je i nestabilan poreski sistem. Neizvjesnost, nedorečenost i nedefinisanost određenih procedura, te izdavanje određenih mišljenja uzrokovale su nesigurnost u svakodnevnom poslovanju. Nadam se da će sa započetim reformama ovi problemi otkloniti”, izjavio je Muidža.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.