Istraživači su koristili genetiku kako bi stvorili najveće ljudsko porodično stablo ikada napravljeno, omogućavajući pojedincima da saznaju ko su bili njihovi daleki preci i gdje su živjeli, kao i u kakvom su tačno srodstvu sa svima koji su danas živi.
Istraživanje, koje su proveli naučnici s Univerziteta u Oksfordu, kombinuje ljudske genome iz različitih izvora – i drevnih i modernih DNK – da bi se bolje razumela ljudska historija i evolucija.
Baš kao što porodično stablo pokazuje kako je pojedinac povezan sa svojim roditeljima ili braćom i sestrama, genetska genealogija otkriva koji geni dijele dvije osobe, rekao je za CNN glavni autor Anthony Wilder Wohns.
Isječak iz videa koji su objavili autori studije pokazuje procijenjene geografske lokacije ljudskih predaka.
Kao takav, može pokazati koje tačke u ljudskom genomu pojedinaca dijele gene i gdje se razlikuju, dodao je.
“Jednostavno rečeno, ono što smo uradili je da smo stvorili najveće ljudsko porodično stablo do sada”, rekao je Wohns.
“Imamo jedinstvenu genealogiju koja prati porijeklo cijelog čovječanstva i pokazuje kako smo danas svi povezani jedni s drugima”, dodao je.
Resurs znači da svako ko ima pristup vlastitim genetskim informacijama može otkriti kada su se njegovi preci preselili na određeno mjesto i zašto imaju određene gene.
“To je u osnovi razumijevanje cijele priče o ljudskoj historiji, koja je zapisana u našim genima”, rekao je Wohns.
Ljudska genetska istraživanja brzo su se razvila posljednjih decenija, stvarajući ogromne količine novih informacija. Nove tehnike u analizi drevne DNK pružile su zapanjujuće detalje o prahistoriji i 2010. godine eksplozivno su otkrile da su se ljudi križali s neandertalcima.
Međutim, pokazalo se da je teško kombinovati različite baze podataka, integrisati drevne i moderne genome i razraditi načine za rukovanje tako velikom količinom podataka.
Tim iz Oksforda razvio je algoritme koji omogućavaju kombinaciju genoma u svom alatu. To im je omogućilo da izgrade strukturu onoga što su opisali kao “genealogiju ljudskih gena” o kojoj se teoretski govori već oko 30 godina, rekao je.
Kako stvari stoje, sekvencionirani su geni 3.609 ljudi iz 215 populacija, a neki datiraju od prije više od 100.000 godina. Metoda omogućava da se ovaj broj proširi na potencijalno milione genoma u budućnosti.
Rad potvrđuje postojeće zaključke o ljudskoj historiji, uključujući da se većina ljudske evolucije dogodila u Africi prije velikog kretanja s kontinenta, prije oko 70.000 godina, rekao je Wohns.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.