Istraživači koriste AI za čitanje riječi na drevnom svitku koji je spalio Vezuv

Kada je eksplozija erupcije Vezuva stigla do Herkulaneuma 79. godine nove ere, spalila je stotine drevnih svitaka u biblioteci luksuzne vile i zatrpala rimski grad pepelom i vulkanskim kamenjem.

Činilo se da je katastrofa zauvijek uništila svitke, ali skoro 2000 godina kasnije istraživači su izvukli prvu riječ iz jednog od tekstova, koristeći umjetnu inteligenciju kako bi zavirili duboko u delikatne, ugljenisane ostatke.

Otkriće su u četvrtak objavili profesor Brent Seales, kompjuterski naučnik sa Univerziteta Kentucky, i drugi koji su u martu pokrenuli „vezuvski izazov“ kako bi ubrzali čitanje tekstova. Uz podršku investitora iz Silicijumske doline, izazov nudi novčane nagrade istraživačima koji izvuku čitljive riječi iz karboniziranih svitaka.

“Ovo je prvi oporavljeni tekst iz jednog od ovih smotanih, netaknutih svitaka”, rekao je Stephen Parsons, istraživač na inicijativi digitalne restauracije na univerzitetu. Istraživači su od tada otkrili još slova iz drevnog svitka.

Kako bi pokrenuli „vezuvski izazov“, Seales i njegov tim su objavili hiljade 3D rendgenskih slika dva smotana svitka i tri fragmenta papirusa. Također su objavili program umjetne inteligencije koji su obučili za čitanje slova u svicima na osnovu suptilnih promjena koje je drevno mastilo napravilo u strukturi papirusa.

Neotvoreni svici pripadaju kolekciji Instituta de France u Parizu i među stotinama su pronađenih u biblioteci u vili za koju se smatra da je bila u vlasništvu visokog rimskog državnika, vjerovatno Lucija Kalpurnija Pizoa Cezonina, punca Julija Cezara.

Dvojica studenata informatike, Luke Farritor iz Nebraske i Youssef Nader iz Berlina, koji su prihvatili vezuvski izazov, poboljšali su proces pretraživanja i samostalno pogodili istu starogrčku riječ u jednom od svitaka: “πορφύραc”, što znači “ljubičasto”. Farritor, koji je prvi pronašao tu riječ, osvaja 40.000 dolara, a Nader 10.000 dolara.

Utrka sada vrijedi za čitanje okolnog teksta. Dr Federica Nicolardi, papirolog sa Univerziteta u Napulju Federico II, rekla je da su tri reda svitka, koji sadrže do 10 slova, sada čitljiva, a očekuje se da će ih biti još više.

“Ova riječ je naše prvo uranjanje u neotvorenu drevnu knjigu, koja dočarava kraljevstvo, bogatstvo, pa čak i ismijavanje”, rekao je Seales. „Šta će kontekst pokazati? Plinije Stariji istražuje “ljubičastu” u svojoj “prirodnoj historiji” kao proces proizvodnje tirske ljubičaste boje od školjki. Jevanđelje po Marku opisuje kako je Isus bio ismijavan dok je bio odjeven u purpurne haljine prije raspeća. O čemu se govori u ovom svitku još uvijek nije poznato, ali vjerujem da će uskoro biti otkriveno. Stara, nova priča koja za nas počinje ‘ljubičastom’ je nevjerovatna.”

Kao jedina netaknuta biblioteka koja je preživjela od antike, postoji ogromno interesovanje za svitke iz Herkulaneuma. Većina do sada analiziranih tekstova napisana je na starogrčkom, ali neki bi mogli biti i latinski tekstovi. Fragmenti su otkrili pisma iz Filodemovog djela „O porocima i suprotnim vrlinama“ i detalje helenističke dinastičke povijesti.

„Snažna je sumnja da nefilozofski dio biblioteke tek treba da se otkrije, a tu se budi fantazija: nove Sofoklove drame, pjesme Safone, Anali Enija, izgubljene Livijeve knjige i tako dalje“, rekao je Robert Fowler, emeritus profesor grčkog jezika na Univerzitetu u Bristolu. “Bilo bi sjajno pronaći i takozvane dokumentarne papiruse: pisma, poslovne papire i tako dalje; ovo bi bila riznica za historičare.”

“Za mene je čitanje riječi iz Herculaneumskih svitaka kao da kročim na mjesec”, dodao je Seales. “Iskreno, znao sam da je poruka tu i čeka da je nađemo, ali to se dešava tek na posljednjem koraku. A sa tako talentovanim timom koji radi zajedno, čitanje riječi je taj korak u novu teritoriju, i mi smo to učinili. Sada je vrijeme za istraživanje.”

Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian