Istekli mandati: Da li je i Visoko od danas bez legalne gradske vlasti?

Prema Izbornom zakonu BiH mandat izabranih na lokalnim izborima traje četiri godine i počinje od dana objavljivanja rezultata izbora u Službenom glasniku BiH što je u ovom slučaju 1. novembar 2016. godine. U Izbornom zakonu BiH nije precizirano ko obavlja ove funkcije u prelaznom periodu.

“Odredbama Izbornog zakona nije propisano ko obavlja funkciju načelnika Vijeća dok se ne izaberu novi dužnosnici. Znači pitanje funkcionisanja gradova , općina to je regulisano poslovnicima o radu, statutima i drugim zakonima i po našem mišljenju je bilo da one najbitnije aktivnosti za grad ili općinu treba osigurati. Mostar je od 2008 to osigurao”, kazala je članica Centralne izborne komisije (CIK) Irena Hadžiabdić.

U Savezu opština i gradova Federacije BiH nadležne institucije upozoravaju da ovaj problem može uzrokovati totalnu blokadu lokalne vlasti, naročito u periodu pandemije koronavirusa. Ovaj pravni vakuum, kažu, direktno pogađa interese opština i gradova. Odgovor na njihova upozorenja nije stigao ni iz jedne institucije.

“Bez obzira na to što mi smatramo da ne bi trebalo da postoji sumnja u nastavak rada naših administracija odnosno općinskih načelnika ipak zbog ustavnosti i zakonitosti akata koje donose načelnici u okviru svojih nadležnosti dobro bi bilo da i formalno dobijemo taj odgovor”, kaže direktorica Saveza općina i gradova Federacije BiH Vesna Travljanin.

U Savezu gradova i opština Republike Srpske koji je od CIK-a zatražio pravno tumačenje ove situacije kažu da je na njih prebačena odgovornost za buduće postupke. Najavljuju da će poštovati Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi RS i Zakon o budžetskom sistemu prema kojem su dužni da do 15. novembra donesu nacrte budžeta lokalnih zajednica, a do 15 decembra prijedloge budžeta.

“Ja mislim da je rješenje u nekoj vrsti odluke CIK-a koja će vrlo jednostavno reći da mandati izabranih zvaničnika traju do momenta preuzimanja novih mandata. Ja se nadam da će CIK da nam izda konkretna uputstva i mi ćemo se ponašati u skladu s tim”, rekao je predsjednik Saveza općina i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić.

Podsjećamo, do ove pravne nedoumice došlo je nakon što je CIK odgodio lokalne izbore u Bosni i Hercegovini za 15. novembar ove godine. U CIK-u tvrde da će izbori biti održani ovoga datuma i da nema odgađanja.

Inzko: Produžiti mandate gradonačelnika i načelnika u FBiH

Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine je na znanje dostavljen pisani odgovor Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka upućen na dopis Saveza općina i gradova Federacije BiH, a koji se odnosi na istek četverogodišnjeg mandata općinskih i gradskih vijećnika u Federaciji BiH, kao i načelnika i gradonačelnika u Federaciji BiH, izabranih na Lokalnim izborima 2016. godine, saopćeno je iz CIK-a BiH.

U saopćenju se kaže da se, pored ostalog u pismu navodi da „OHR već dugo zastupa stav da bi u situacijama poput ove, a u nedostatku izričitih odredbi kojima se drugačije navodi, princip trebao biti da vlasti, i to barem one koje obnašaju izvršne funkcije, nastavljaju s obnašanjem dužnosti i nakon isteka svog mandata sve do trenutka njihove zamjene na položajima“.

U pismu se dodaje da je to „posebno važno u svjetlu važnih ustavnih i zakonskih nadležnosti koje su povjerene načelnicima i gradonačelnicima u Federaciji BiH, a koje se moraju izvršavati u interesu jedinica lokalne samouprave i njihovih građana“.

Navodi se, također, da ni Ustav Federacije BiH, niti sami zakoni u Federaciji BiH ne reguliraju izričito prava i dužnosti neposredno izabranih načelnika i gradonačelnika u Federaciji BiH u periodu od dana isteka njihovog četverogodišnjeg mandata do dana kada novoizabrani zvaničnici preuzimaju svoje dužnosti.

“Načelo kontinuiteta obnašanja javne funkcije koje se primjenjuje u ovom slučaju proizlazi iz činjenice da funkcioniranje izvršne vlasti i vršenje njenih funkcija u jedinicama lokalne samouprave moraju biti neprestano osigurani. Podrazumjeva se da bi se takva vlast trebala koristiti odmjereno i obuhvatati samo ona pitanja koja su nužna za svakodnevno funkcioniranje općinske/gradske uprave ili za akta bez kojih bi općina/grad bila suočena sa štetnim posljedicama”, navodi se u pismu, saopćeno je iz CIK-a BiH.

Pravnik vakuum, mandati istekli bez nasljednika

Na sličan problem upozorili su i Ekološki slobodarski pokret ESPo i Hasan Kreho, koji su obavijestili javnost da, prema Izbornom zakonu BiH od 2.11.2020. od ponoći, ističe četverogodišnji mandat vijećnicima i gradonačelniku Zenice.

“Od danas je Grad Zenica u pravnom vakuumu jer su izbori pomjereni sa 4.10. na 15.11. 2020. godine”, poručili su oni.

Ističu da je “zbog međusobnih uslovljavanja SDA i HDZ-a” došlo do kašnjenja osiguravanja novca u budžetu za održavanje lokalnih izbora, stoga je Centralna izborna komisija morala pomjeriti datum održavanja izbora.

“Od danas niko nema pravo ništa ni potpisati ni opečatit, što će izazvati kašnjenje plata i svih uplata prema svim kategorijama koje se finansiraju iz budžeta Grada Zenica. Građani su i danas žrtve koje trpe odnose SDA i HDZ-a”, rekli su u saopćenju.

Na kraju, postavlja se pitanje da li je isti slučaj i sa gradskom vlašću u Visokom i da li su aktuelni vijećnici i gradonačelnica legalni i da li legalno mogu donositi bilo kakve odluke do potvrđivanja rezultata predstojećih lokalnih izbora.

Visoko.co.ba/BHRT, N1, Klix.ba