Isaković: Položaj žena u BiH je bolji, ali nije onakav kakav bi trebao da bude

Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mirsad Isaković je u razgovoru za Fenu ocijenio da je položaj žena u BiH danas sigurno bolji nego što je bio, ali ni iz daleka nije onakav kakav bi trebalo da bude.

Kazao je da su datumi kao što je 8. mart – Međunarodni dan žena, obično prilika da se saberu rezultati onoga što je urađeno u prethodnom periodu, te istaknuo da iz više razloga nije zadovoljan rezultatima u protekloj godini.

Naveo je kako su zajedno s Agencijom za ravnopravnost spolova radili anketu koja se bazirala na 3.300 anketiranih, a anketirana je ženska populacija od 10 do 55 godina.

– Od tih 3.300 anketiranih, njih 49 posto je izjavilo da je bilo diskriminirano, odnosno doživjelo nasilje u porodici barem jednom. Još više zabrinjavajući podatak je bio da je 14,9 posto njih izjavilo da je u zadnju godinu dana doživjelo jedan od oblika nasilja – kazao je Isaković.

Istaknuo je kako nije zadovoljan ni učešćem žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

– Ono što često znam spomenuti je Zakon o ravnopravnosti spolova i član 20. koji kaže da zastupljenost žena treba da bude 40 posto i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti. Vidite primjer Vijeća ministara, oni koji su donijeli taj zakon ne sprovode ga – kazao je Isaković.

Za Isakovića je zabrinjavajuće i ono što se dešava na nižim nivoima vlasti.

– Navest ću primjer samo dva kantona, Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog, gdje nemate ni jednu ženu u izvršnoj vlasti. Ako hoćete dalje, u zakonodavnoj vlasti, recimo, imate općina gdje nema ni jedne žene u općinskim vijećima. Primjer je recimo Kakanj – potcrtao je Isaković.

Posebno je naglasio izmjene i dopune Izbornog zakona i Zakona o Vijeću ministara BiH.

Podsjetio je da je Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, na tematskoj sjednici u septembru 2015. godine, došla do zaključaka da je zastupljenost žena u tim organima jako slaba.

– Izrazili smo svoje nezadovoljstvo i ukazali kako bi se to moglo ispraviti. Uputili smo u proceduru izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH, gdje smo rekli da taj zakon treba da stupi od 2018. godine, dakle od sljedećih općih izbora, i da bude obavezno učešće 40 posto žena u Vijeću ministara, sa mogućnosću da Parlamentarna skupština ne potvrdi mandat Vijeća ministara ukoliko ne zadovoljava te uslove – pojasnio je Isaković, te dodao da su predložene izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara trenutno u proceduri.

Istaknuo je da ga posebno zabrinjava to što prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u kojem je predviđeno da bude 50 posto žena na listama, sa naizmjeničnim redoslijedom, nije naišao na podršku ni u samoj Komisiji.

Isaković je podsjetio da je Komisija u prethodnom periodu imala i prijedlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, navodeći kako misli da je to zakon koji je neophodan ovoj državi, i to na nivou države, pogotova ako imamo u vidu „bijelu kugu“.

Imali su javne rasprave sa svim relevantnim psiholozima, ljekarima, predstavnicima vjerskih zajednica, a članovi Komisije su insistirali da se traži mišljenje i od entitetskih vlasti. Komisija se nije izjašnjavala o prijedlogu tog zakona dok ne dobije ova mišljenja.

Isaković ipak na kraju ističe da nije sve tako crno te da ima i pozitivnih stvari.

Komisija će, kako kaže njen predsjedavajući, i dalje odlučno raditi na promociji prava žena, ali i suprotstaviti se retrogradnim procesima.

Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova i Misijom OSCE-a u BiH, danas će organizirati konferenciju „Partnerstvom do rodne ravnopravnosti”, u okviru koje će biti uručene i nagrade za doprinos ravnopravnosti spolova u 2015. godini.