Inzko: Dolazak Christiana Schmidta se očekuje sredinom godine

U Federaciji danas smo razgovarali sa visokim predstavnikom u BiH, Valentinom Inzkom.

Kaže da bi, teoretski, mogao koristiti bonska ovlaštenja, međutim ako nema podršku nekih ključnih aktera, onda je to malo teško.

“Pored toga, ja kad sam došao dobio sam papir na kojem je pisalo da treba 5+2, da treba zatvoriti OHR i drago mi je da se ne zatvara. To je jedna stvar. Druga svar je bila da mi idemo u jednu novu fazu međunarodne prisutnosti, a to je faza domaće odgovornosti, faza domaćih rješenja. Zato korištenje bonskih ovlaštenja od strane međunarodne zajednice nije bilo poželjno.”

Smatra da je međunarodna zajednica vidjela da se kroz domaću odgovornost stvari odugovlače, ne rješavaju se.

“Neki put je čak to možda objektivno jer nema dosta ruku u Parlemntu, a drugi put je to možda zbog nekih bojkota. Mnogo je područja gdje bih ja koristio bonska ovlaštenja. Ja bih recimo ženama dao, umjesto 40, 50% u izvršnim funkcijama, ali se čak ni ovih 40% ne koristi. Ja bih sigurno želio da budu javne nabavke poštene i da tamo sjede i ljudi iz Transparency Internationala. Druga je stvar recimo kad bi trebalo skloniti nekog političara, tu treba imati cijeli PIC iza sebe.”

Inzko kaže da se nada da u sljedećem periodu možemo očekivati neki miks prvih i drugih 12 godina.

“Prvih 12 godina međunarodna zajednica je bila izuzetno jako prisutna. To je bilo vrijeme velikih reformi i velikih uspjeha. Nije bilo zajedničke armije, nije bilo zastave, nije bilo himne, nije bilo Granične policije, nismo imali Miistarstvo finansija, Ministarstvo odbrane. Sve to i mnogo više smo postigli u prvih 10-12 godina i zato je međunarodna zajednica bila mišljenja sada možemo malo popustiti i da domaći političari preuzmu odgovornost, da oni nađu rješenja, da se oni dogovore. Prva faza je prošla, druga faza je prošla i mislim da sada treba početi treću fazu, a ona će vjerovatno biti miks prve dvije. Nema logike kad međunarodni sud u Strasbourgu ili lokalni sudovi donesu neka rješenja, a ona ne budu onda implementirana.”

Na pitanje da li ti znači da do kraja mandata neće iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida, odgovara: “To je još u toku. Ja čekam još odgovor na moje pismo koje sam pisao predsjedniku Skupštine RS-a. Oni su trebali da daju odgovor do kraja mjeseca. To nisu učinili i sada će se opet time baviti 8. ili 9. maja. Na dnevnom redu će biti i ona stvar o mirnom razlazu i pregovaračkom timu. Moramo sačekati te događaje. Vidjećemo šta će učiniti Savjet EU za vanjsku politiku. Oni imaju sastanak 10. ili 11. maja i vidjećemo da li će reagirati. Naravno, ja ću neke stvari i u PIC-u dogovarati. Imamo veliki PIC 1. juna. I sa mojim nasljednikom.”

Kaže da se dolazak gospodina Schmidta očekuje sredinom godine i da su sve pripreme u toku.

“Stvari idu dobro. Pogotovo zapadne zemlje ga podržavaju. U suštini sve zemlje sem jedne koja bi željela da se OHR zatvori. Vidjećemo kako će to završiti na tom sastanku 1. juna. 1. i 2. juna je veliki PIC. Ja lično sam optimističan.”

O obećanju koje je dao majkama Srebrenice kaže da su stvari još u toku.

“Možda će čak uslijediti neki treći pokušaj da se to u Parlamentu sredi. Znate da su dva odbijena. Dosta puta treći put ide lakše, ali to je još otvoreno i vidjećemo. Ali, naravno, veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo. Davati njima odlikovanja je neprihvatljivo i ja mislim da bi bilo najvažnije, ne da se izreknu neke kazne NSRS-u, već da ljudi počnu drukčije razmišljati o tim stvarima. Mi ipak pričamo o pravosnažno osuđenim ratnim zločincima. Ima vjerovatno i drugih, ali mi pričamo samo o onima koji su pravosnažno osuđeni. Da počnu ljudi razmišljati o tome u kakvoj državi žele da žive, kakvu im djeca imaju budućnost, da li imaju budućnost u jednoj državi i entitetu gdje se veličaju ratni zločinci ili da je to kažnjivo djelo. Sami odlučite.”

Visoko.co.ba / federalna.ba