Rođenih je sve manje u BiH. A, kada se rode, država ne brine dovoljno o djeci. Upozoreno je to sa UNICEF-ove radionice za medije o temi „Rani rast, razvoj, obrazovanje i odgoj djece“. U Evropskoj uniji 92 posto djece do šest godina pohađa vrtić. U BiH taj prosjek je oko 44 posto. Romske, djece sa smetnjama u razvoju i one iz ruralnih područja predškolskim odgojem je obuhvaćeno samo dva posto. Ostane li ovako, procjena je da bi do 2050. Bosnu i Hercegovinu to moglo koštati čak 28 milijardi maraka. Investiranje u rani razvoj i obrazovanje nije trošak, nego investicija. Trošak je ne obrazovati djecu.
Oko 26 posto mališana, upravo zbog slabog obuhvata predškolskim odgojem, ima evidentna razvojna kašnjenja.
„Pitanje ranog rasta i razvoja UNICEF posmatra kroz prizmu imunizacije, kroz prizmu rane detekcije razvojnih poteškoća, intervencije kad su u pitanja ta razvojna kašnjenja, ali i pravilne ishrane. Smatramo da blagovremeno djelovanje pomaže djeci da dosegnu svoj optimalni razvoj, a samim tim i puni životni potencijal“, kaže Aldina Bukva-Mahmutović, stručna saradnica za rani rast i razvoj u Odjelu zdravstva UNICEF-a.
Svi se slažu da bh. društvo na ovom planu mora učiniti više.
„Mislim da sveobuhvatno naše društvo nije toliko posvećeno djeci. Vidimo po današnjim generacijama koliko fali znanja, koliko fali kulture, malo i općeg znanja, pa možda i koliko stvari fali kada govorimo o bontonu. Sve je to posljedica nedavanja prioriteta djeci“, smatra Zerina Oručević, studentica novinarstva iz Mostara.
Brčanski novinar Admir Kadrić smatra kako drugačije nije moguće djecu socijalizirati na pravi način i dati im šansu u narednim godinama da postanu ugledni članovi društva.
Pitanje dječijeg dodatka, kao materijalne nadgradnje, kako obuhvatom tako i iznosom od oko četiri posto od prosječne plaće, nije adekvatna podrška u ovom sektoru.
„BiH i dalje ima dosta posla da uradi na tom putu s obzirom na to da u prosjeku u dva entiteta i Brčko distriktu BiH svako šesto dijete ostvaruje ovo pravo dok nam procjene govore da je svako treće dijete u BiH siromašno“, navodi Irina Kulenović, stručna saradnica za Socijalni sektor UNICEF-a.
Socijalna davanja u BiH su nedovoljna. Istovremeno, prva su na udaru pri reduciranju budžeta. Imajući u vidu pad nataliteta i odlazak mladih, BiH bi, nedjelovanjem, do 2050. godine sebi mogla proizvesti štetu od 28 milijardi maraka.
„Mi, zapravo znamo, iz globalnih dokaza, da su kvalitetni predškolski programi jedna od najboljih investicija i najpametnijih investicija koje vlade mogu uraditi“, napominje Lamija Landžo, stručna saradnica za obrazovanje u UNICEF-u.
Kulenović dodaje kako na samu jedna KM uložena u dječiji dodatak u prosjeku se sedam KM vraća u bh. ekonomiju.
Dobre su ovo smjernice za pronatalitetnu politiku i politike mladih i zapošljavanja za donosioce odluka u BiH. Nadajmo se da će ih čuti, razumjeti i početi pretakati u zakone, ali i život.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.