Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja su u devet mjeseci prošle godine iznosila 554,5 miliona KM, čime je već gotovo dostignut projicirani iznos od 600 miliona za 2014., što je za 20 posto više nego u istom periodu prethodne godine.
Koncesioni ugovori
Kao najznačajnija investicija obuhvaćena ovom projekcijom navedeno je ulaganje EFT grupe u izgradnju TE Stanari i proširenje postojećeg rudnika (više od 105 miliona KM u prvih devet mjeseci). EFT grupa je potpisala koncesione ugovore o izgradnji TE Stanari i proširenju postojećeg rudnika (ugovor za gradnju s “Dongfang Electric Corporation”).
U isto vrijeme izgradit će se i hidroelektrana (HE) Ulog (ugovor s kineskom kompanijom “Sinohidro”).
Ukupna ulaganja u ove projekte iznose 1,2 milijarde KM do kraja 2017. godine. Postojećom dinamikom ulaganja EFT grupa osigurala bi u 2015. godini do 300 miliona KM. U toku godine nije bilo značajnijih stranih direktnih ulaganja (SDU) iz procesa privatizacije, navedeno je, između ostalog, u Strateškom okviru BiH, koji je nedavno objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
Program rada
Strateški okvir je pripremljen u skladu s Odlukom o postupku srednjoročnog planiranja, praćenja i izvještavanja u institucijama Bosne i Hercegovine, te će poslužiti kao usmjeravajući portfelj glavnih ciljeva za pripremu srednjoročnog programa rada Vijeća ministara za period 2016.-2018. godina.
U nastavku donosimo pregled planiranih investicija u narednim godinama.
2015., ulaganja od 880 miliona do 940 miliona KM: Kašnjenja s izgradnjom
Gledajući pozitivni trend povećanja SDU iz prošle godine uz daljnje jačanje ekonomskog rasta u zemljama regiona, ulaganja bi mogla biti i nešto veća ukoliko bi otpočela realizacija najavljenih energetskih projekata u termoelektranu – toplanu Zenica ukupne vrijednosti 500 miliona KM) i TE Ugljevik 3 (ukupne vrijednosti više od jedne milijarde KM).
KTG Zenica je još u julu 2013. potpisala ugovor s kineskom kompanijom SEPCO III za izgradnju termoelektrane – toplane Zenica. SEPCO III trebao bi po sistemu “ključ u ruke” završiti projekt u roku od 29 mjeseci.
U RS je planiran početak izgradnje TE Ugljevik 3 u ukupnom iznosu od oko 1,4 milijarde KM u periodu od tri do četiri godine i poslovi bi se trebali izvoditi putem zajedničkog preduzeća “Komsar enerdži RS”, u kome je vlasnik 90 posto “Comsar”. Prema planu, kompletnim procesom izgradnje u tehnološkom i tehničkom smislu rukovodit će američka firma “Black and Veatch”. Do sada je u studije izvodljivosti, pripremne radove i dobivanje dozvola uloženo oko 63 miliona KM, mada su evidentna kašnjenja s početkom izgradnje glavnog objekta. Time bi ulaganja u elektroenergetski sektor u ukupnom iznosu mogla dostići 690 miliona KM u 2015. godini.
Prema usvojenom planu privatizacije za 2015., u Federaciji BiH planirana je prodaja dijela državnog kapitala u firmama (prema knjigovodstvenoj vrijednost 770 miliona KM). Prema dosadašnjem negativnom iskustvu u neuspjelim prodajama ponuđenih firmi, ne mogu se očekivati značajnija ulaganja SDU od stranih ulagača.
2016., ulaganja pd 980 miliona do 1,080 milijardi KM: Autoput u koncesiji
Osim ulaganja u elektroenergetski sektor, značajnija strana sredstva mogla bi donijeti ulaganja u autoputeve. U planu je izgradnja dijela autoputa na relaciji Doboj-Jug – Žepče, gdje bi se na bazi koncesije (po sistemu D-B, Desing anbuild) mogla osigurati potrebna sredstva u ukupnom iznosu od oko 380 miliona eura, koja bi se sukcesivno, u skladu s izgradnjom dionica puta, uplaćivala u narednom periodu. Također je planirana izgradnja dijela autoputa Doboj – Vukosavlje, gdje bi potrebna sredstva u iznosu od oko 350 miliona eura bila osigurana na principu javno-privatnog partnerstva. Time bi SDU na godišnjem nivou od ulaganja u ove dionice autoputeva mogla iznositi od 100 do 200 miliona EUR.
2017., ulaganja od 940 miliona do 1,040 milijardi KM: Tvornica cementa Banovići
Osim nastavka ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva (u elektroenergetski sektor 440 miliona, a u autoputeve 200 miliona KM), kao interesantan moguće izvodiv projekt spominje se ulaganje u Tvornicu cementa Banovići ukupne vrijednosti oko 400 miliona KM.
Studija izvodljivosti pokazuje minimalne troškove transporta ulaznih sirovina koje bi bile osigurane iz termoelektrane i rudnika kao nusprodukt procesa sagorijevanja uglja bogatog laporom potrebnim za proizvodnju cementa. Osim niskih troškova sirovinskih komponenti kao nusprodukata termoelektrane, za proizvodnju cementa bio bi osiguran i visokokalorični ugalj iz rudnika kao uz već postojeću putnu i elektroenergetsku infrastrukturu. Ako bi se prema planu na vrijeme pronašao strateški partner, izgradnja bi bila završena do kraja 2017., odnosno početkom 2018. godine.
2018., ulaganja od 910 miliona do 1,010 milijardi KM: Energetski sektor i putevi
Ulaganja u elektroenergetski sektor su do 310 miliona KM, uz nastavak ulaganja u izgradnju puteva, ali prilikom izrade projekcije nije uzeta u obzir realizacija projekta izgradnje elektroenergetskog sistema HES Gornja Drina (raskinut je ugovor o strateškom partnerstvu između “Elektroprivrede RS” i njemačke kompanije RWE-Innogy uz procijenjenu vrijednost projekta 460 miliona eura). Nije uzeto u obzir ni ulaganje u projekt HES Donja Drina. Do sada je potpisan sporazum između Vlade RS i američke kompanije NGP za istraživanje i izradu studije izvodljivosti hidropotencijala donjeg sliva rijeke Drine (HES Donja Drina sa hidroelektranama Kozluk, Drina 1, Drina 2 i Drina 3 ukupne instalirane snage 365 MW, čija bi ukupna vrijednosti investicije iznosila 1,3 milijarde eura). Također, postoji mogućnost početka projekta izgradnje bloka 8 TE Kakanj.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.