Informacija o stanju poljoprivredne proizvodnje u 2020. godini

7. redovna sjednica Gradskog vijeća Visoko planirana je za 27.05.2021. godine (četvrtak), a na dnevnom redu je i informacija iz naslova

Donosimo nekoliko crtica iz Informacije,a u prilogu je integralni dokument koji će se naći pred vijećnicima.

Prema evidentiranim podacima, ograničavajući faktor poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Grada Visoko su usitnjeni / isparcelisani posjedi, procentualno preko 95 % registrovanih gazdinstava svrstava se u kategoriju „Vrlo mala“.

Uspostavom jedinstvenog Registra poljoprivrednih proizvođača i klijenata poljoprivrednicima je omogućen upis u isti, kao fizička lica, pravne osobe ili klijenti. Uvidom u presjek stanja na dan: 31.03.2021. godine u Registar je upisano ukupno 2360 gazdinstava sa područja Grada Visoko.

  • Fizička lica (porodična gazdinstva), ukupno upisano:    2092  lica.
  • Pravna lica (obrti, privredni subjekti), ukupno upisano:   268  lica.

AKTIVNI:

  • Fizička lica (porodična gazdinstva), ukupno upisano:    1771  lica.
  • Pravna lica (obrti, privredni subjekti), ukupno upisano:   214  lica.

RPG – registrovana porodična poljoprivredna gazdinstva

RK –   registrovani klijenti firme koje posluju u oblasti poljoprivredne proizvodnje

Registrovana pravna lica – poljoprivredni obrti

U ukupan broj gazdinstava uračunati su primarni poljoprivredni proizvođači, prerađivači, otkupljivači i poljoprivredne zadruge. Pretpostavka je da se mnogo veći broj stanovništva u ruralnom području bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ali nisu upisani u Registar poljoprivrednih proizvođača, pretežno zbog manjeg obima proizvodnje, neriješenih imovinsko pravnih osnova korištenja zemljišta ili zbog neposjedovanja uslova za ostvarivanje premija sa različitih nivoa.

UKUPNO OSTVARENI POTICAJI SA SVIH GORE NAVEDENIH NIVOA ZA 2020.

GODINU IZNOSI:4. 010 790.00 KM

Ukupno ostvareni poticaji sa svih nivoa (Federacija, Kanton, Grad):

2016. godina: 1. 349 597,00 KM

2017. godina: 1. 723 214,75 KM

2018. godina: 1. 913 612,10 KM

2019. godina: 2. 329 452.60 KM

2020.godina:  4. 010 790.00 KM

Analizirajući podatke vezane za iznos poticaja u 2020. godini i prethodnim godinama jasan je pokazatelj koje određene grane poljoprivredne proizvodnje proširuju svoje kapacitete i postaju strateške proizvodnje.

Konstantno povećanje broja registrovanih poljoprivrednika, obradivih površina i brojnog stanja stoke bilježe.

  • Proizvodnja povrća u plastenicima – poljoprivredni obrti
  • Proizvodnja mlijeka (farme) – poljoprivredni obrti
  • Novi zasadi jagode

Neki od razloga znatno većeg iznosa ostvarenih poticaja sa kantonalnog i federalnog nivoa za poljoprivrednike na teritoriji grada Visoko su:

  • Povećanje iznosa podrške za proizvođače maline u Programu poticaja ZDK
  • Povećanje iznosa podrške za nabavku novih plastenika u Programu poticaja ZDK
  • Ostvareni poticaji po modelu Ruralnog razvoja (fizička lica, obrti i firme)

Grad Visoko je u 2021. godini obezbijedio značajna sredstva za poticaj poljoprivredne proizvodnje, stavljajući poljoprivrednu proizvodnju u fokus djelovanja i poticaja kao jednu od značajnijih grana proizvodnje na teritoriji grada Visoko. Program utroška sredstava iz Budžeta Grada Visoko za podrške  u poljoprivredi za 2021. godinu sa kriterijima raspodjele temelji se na odobrenim sredstvima za ovu namjenu u Budžetu Grada Visoko za 2021. godinu sa pozicije “Poticaj za poljoprivrednu proizvodnju” u iznosu od 270 000 KM.

Isplata podrške se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju koja će se realizovati u periodu 01.01-31.12.2021. godine, a pravo za podnošenje zahtjeva imaju registrovani poljoprivredni proizvođači: fizička lica i poljoprivredni obrti. Do sada poljoprivrednici na teritoriji grada Visoko poticaje su ostvarivali putem Javnih poziva tokom cijele godine, međutim od ove godine, tačnije od polovine mjeseca maja operativan je “Program utroška sredstava za podršku poljoprivredi” gdje su tačno naznaćene proizvodnje koje se potiču sa krajnjijim datumima za podnosšenje zahtjeva u 2021. godini

  • Zaključak i prijedlog mjera

Na teritoriji Grada Visoko još uvijek u najvećem omjeru zastupljena je konvencionalna proizvodnja koju prate i tradicijski običaji proizvodnje i prakse sa kojima se ne može ozbiljno parirati na današnjem domaćem i stranom tržištu. Vidljiv je napredak u proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima (plastenicima), zbog lakših kontroliranih uvjeta i manjeg rizika od vanjskih promjenljivih faktora. Također primjetan je rast registrovanih proizvođača mlijeka sa 7 i više muznih grla u proizvodnji. Stoga plastenička proizvodnja i proizvodnja mlijeka postaju strateški najvažnije grane poljoprivredne proizvodnje. Ove dvije poljoprivredne proizvodnje najviše prate i tehničko tehnološka opremljenost poljoprivrednika/farmera kao i izdvojena poticajna sredstva sa svih nivoa.  U voćarskoj proizvodnji na teritoriji grada Visoko dobar potencijal da postanu strateške grane proizvodnje imaju proizvodnja malina i jagoda. Dobri zemljišni resursi, veći broj registrovanih otkupljivača (malina), ustaljena dugogodišnja proizvodnja i dobra tržišna prodajna cijena jagoda stvaraju dobre preduslove za daljnji rast i razavoj jagodičastog i bobičastog voća.

Staviti u upotrebu nove zemljišne resurse

Konstantan rast i razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Visoko prati i sve veće iskorištavanje resursa (zemljišta). Za isplativu proizvodnju mlijeka jedan od osnovnih uslova je osiguranje dovoljnih količina hrane (silažnog kukuruza).

Na osnovu urađenog Programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem na teritoriji grada Visoko, potrebno je identifikovati parcele koje su pogodne za poljoprivrednu proizvodnju (silažni kukuruz), imaju povoljan pristup i optimalne uvjete za agrotehničke mjere, te riješiti sve administrativne barijere i staviti zemljište u poljoprivrednu namjenu/proizvodnju.

Izraditi Strategiju razvoja poljoprivrede u Visokom

U postupku izrade strategije uključiti sve bitne faktore iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Primarne poljoprivredne proizvođače, udruženja poljoprivrednika, zadruge, registrovane otkupljivače, nadležne institucije, naučno istraživačke institucije i sve druge relevantne subjekte, kako bi se jasno i precizno definisao put razvoja i cilj poljoprivredne proizvodnje u Visokom. Takav strateški dokument bi bio temelj za daljnje planiranje, razvoj i izradu Programa poticaja sa lokalnog gradskog nivoa.

 Ruralni razvoj i agroturizam

Osim proizvođačkih kapaciteta i primarne proizvodnje poljoprivreda nudi niz drugih mogućnosti razvoja i jačanja lokalne zajednice, naselja, mjesta ili šire zajednice. Dobra pretpostavka o razvoju turizma na području grada Visoko ostavlja prostora i za razvoj i kreiranje ponude agroturizma i promocije domaćeg proizvoda, domaće gastronomske ponude.

U prvi plan treba izdvojiti i u razvoj agroturizma uvrstiti visočke poznate poljoprivredno prehrambene proizvode specifične samo za određena mjesta i naselja sa dugom tradicijom:

  • Visočko suho meso (sudžuka i pečenica)
  • Moštranske paprike
  • Srhinjske jagode

U svrhu politike poljoprivredne proizvodnje, ruralnog razvoja, ispunjavanja uvjeta za izvoz hrane, jačanje proizvođačkih i prerađivačkih kapaciteta u smislu standarda, pravilnika i Uredbi nadležnih ministarstva u FBiH, BiH i EU strateška usmjerenja prema poljoprivredi obavezno moraju u svim lokalnim jedinicama samouprave da obuhvataju slijedeće segmente:

  • Racionalno iskorištavanje prirodnih resursa
  • Veća kontrola uvoza i distribucije različitih zaštitnih sredstva
  • Usklađivanje pravilinika i listi dozvoljenih sredstava u primarnoj poljoprivredi
  • Provedba sanitarno, tehničko tehnoloških i biosigurnosnih mjera
  • Pravilno postupanje sa animalnim otpadom
  • Zaštita okoliša

Navedene preporuke treba da u dobroj poljoprivrednoj praksi sprovodi svaki poljoprivrednik koji se bavi jednom od poljoprivrednih proizvodnji.

Pred poljoprivredom u Bosni i Hercegovini u predstojećem periodu važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje onih instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora, modernizaciju, a ujedno i efikasno približavanje EU integracijama. Aktivnim uključivanjem i angažmanom nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH kao i ostalih zainteresiranih učesnika u poljoprivrednom sektoru u BiH, može se odgovoriti na tržišne i konkurentske izazove, ali i velike zahtjeve u procesu integracija i sticanja članstva Evropske unije. Upravo u tom segmentu potrebno je osmisliti i izraditi, te uvrstiti u Strategiju razvoja poljoprivrede u Visokom i model po kojem će primarni proizvođači, klijenti, zadruge i firme u saradnji sa jedinicom lokalne samouprave aplicirati i dolaziti do bespovratnih sredstava EU fondova i Projekata poput „EU4Agria“ i „Farama II.“

DOKUMENT: Informacija o stanju poljoprivredne proizvodnje u 2020.godini