Hrvata 2.877 ili 18,45 posto, Srba 5.639 ili 36,16 posto, Bošnjaka 6.899 ili 44,3 posto

HRVATI ODGOVORILI SDA

Promatrano u postocima, Bošnjaci čine 70,3% zaposlenih u federalnim institucijama, Hrvata je 24,28%, Srba 2,55% i ostalih 2,02 posto

Izvor: Večernji list

Od ukupno 15.592 zaposlenika državnih institucija u Bosni i Hercegovini, njih 6.899 su Bošnjaci (44,28%), od kojih je 1.416 na rukovodećim pozicijama. Srba je 5.639 (36,16%), od toga 1.043 na rukovodećim mjestima, a Hrvata 2887 (18,45%), od kojih 699 rukovoditelja, piše Večernji list.

Ostalih je 156, a 12 na rukovodećim pozicijama. Među zaposlenicima je i 11 iz nacionalnih manjina (tri rukovodeća).

Pojedini političari govore drugo

Ovo su podaci iz “Posebnog izvješća o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske, Distrikta Brčko BiH i županija Federacije BiH (prema proračunskim jedinicama) s izuzetkom policijsko-sigurnosnih struktura” koje su objavili ombudsmani za ljudska prava BiH. Podaci za federalne institucije govore da je u njima 2.675 Bošnjaka (141 rukovoditelj) od 3.806 zaposlenika. Hrvata su 924 (74 rukovoditelja), Srba je 97 (šest rukovoditelja), ostalih 77 (šest rukovoditelja), bez pripadnika nacionalnih manjina. 

Promatrano u postocima, Bošnjaci čine 70,3% zaposlenih u federalnim institucijama, Hrvata je 24,28%, Srba 2,55% i ostalih 2,02%. Svi ovi podaci zorno svjedoče kako su netočne tvrdnje pojedinih političara, podržane medijskim spinovima, kako Hrvati “zauzimaju” mnogo više pozicija nego što im to po brojnosti pripada i na državnoj i na federalnoj razini. Primjerice, u svim institucijama i tijelima na razini Federacije BiH Bošnjaka je zaposleno tri puta više nego Hrvata, a i na rukovoditeljskim pozicijama dvostruko ih je više nego Hrvata, iako je općeprihvaćeno mišljenje kako u raspodjeli upravljačkih pozicija u Federaciji postoji balans između dvaju konstitutivnih naroda. Čak je i na državnoj razini, gdje je nacionalni paritet gotovo pa pravilo u administraciji, zaposleno znatno više Bošnjaka i Srba nego Hrvata. Tako je na rukovoditeljskim pozicijama dvostruko više Bošnjaka nego Hrvata, dok je broj Srba na upravljačkim pozicijama za 50 posto veći nego Hrvata. 

U RS, odnosno njezinim institucijama i tijelima, od 4.006 zaposlenih ukupno 3815 su Srbi, po 53 Bošnjaci i Hrvati, 69 ostali te 16 iz nacionalnih manjina. Srbi imaju apsolutnu dominaciju u broju zaposlenih u institucijama Republike Srpske, Bošnjaci i Hrvati čine tek po 1,3% zaposlenih u entitetskim institucijama, a više od njih ima čak i ostalih (1,7%). Svega sedam Bošnjaka i šest Hrvata na rukovodećim je pozicijama u RS-u. Kada je u pitanju Distrikt Brčko, tako je zaposleno 3.277 osoba u tijelima i institucijama. Od toga su 1.392 Bošnjaka, 1.328 Srba, 521 Hrvat, 35 ostalih i jedan iz nacionalnih manjina. Situacija nije ništa bolja ni po županijama i njihovim institucijama, piše Večernji list.

Mješovite županije

U Bosansko-podrinjskoj županiji Hrvata uopće nema među zaposlenima u upravi, a Bošnjaka je 97,69%. U Sarajevskoj županiji Hrvata je u administraciji svega 3,4%, a Bošnjaka 91,1%. Više je ostalih zaposleno u Sarajevu nego Hrvata. U Tuzlanskoj županiji Hrvata je u županijskoj administraciji 9,17%, a u Unsko-sanskoj 5,52%. U Zeničko-dobojskoj nešto ih je više – 11,48%. Zanimljivo je pogledati i tzv. mješovite županije. Tako je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Hrvata u županijskim institucijama zaposleno 51,47, a Bošnjaka 43,7%. Ni približno ovom balansu stanje je u Srednjobosanskoj županiji, gdje Bošnjaci čine 63,2%, a Hrvati samo 34,67%. 

Tamo gdje su Hrvati dominantni su Zapadnohercegovačka županija (100%), Posavska (85,1%) i Hercegbosanska (89,9%). – U cjelini gledano, ombudsmani konstatiraju da u najvećem broju institucija, upravnih organizacija i regulacijskih tijela u Bosni i Hercegovini nije ispoštovan ustavni princip koji podrazumijeva proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, kao i da u cijelosti nije ispoštovan princip ravnopravnosti spolova.

SDA pokušala spin o temi zastupljenosti te prešutjela ukupan broj zaposlenih

Problematika nacionalne zastupljenosti u institucijama države i Federacije ovih je dana ponovno u fokusu nakon što su pojedine bošnjačke stranke, konkretno SDA, iznijele određene podatke o broju direktora, zamjenika direktora i drugih imenovanih osoba u upravnim organizacijama na razini BiH odnosno na razini FBiH. Iz navedenih bi se informacija vrlo lako mogao izvući pogrešan zaključak o tobožnjoj ravnopravnosti Hrvata. 

No, u ovom je kontekstu u potpunosti izostao fokus na onom bitnijem segmentu spomenute tematike, a to je nacionalna zastupljenost konstitutivnih naroda u ukupnom broju zaposlenih u državnim i federalnim institucijama. Večernji list prije godinu dana objavio je podatke o nacionalnoj strukturi, i to temeljem posebnog izvješća o zastupljenosti konstitutivnih naroda koje su objavili ombudsmani za ljudska prava BiH. Podaci su za stanje na dan 30. rujna 2019. godine i malo je vjerojatno da su se mijenjali. 

Prema ovim podacima, Hrvata je u državnim institucijama 18,45%, dok je u federalnim institucijama taj postotak bio 24,28%. U kontekstu Federacije pritom treba naglasiti kako Zakon o državnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine predviđa proporcionalnu zastupljenost koja se kao ustavno načelo treba bazirati na popisu stanovništva iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, piše Večernji list.