Hoće li se u novoj godini vratiti povjerenje u pravosuđe?

Novoizabrana vlast treba se pozabaviti i evropskim putem i domaćom zadaćom, posebno nakon poticaja iz Brisela. Ključna zadaća je reforma pravosuđa. Zamjerki je mnogo: neefikasnost, netransparentnost, brojne afere nosilaca najviših pravosudnih funkcija, ali i izostanak predmeta visoke korupcije. Tako je i opća ocjena pravosudnih institucija izuzetno loša. Umjesto da se radi, o reformama – svi samo pričaju. Hoće li u novoj godini relativno novo rukovodstvo vratiti odavno izgubljeno povjerenje?

Ocjene međunarodne zajednice gore nego prije, a u obrazloženju značajna stavka je uvijek manjak povjerenja i loša transparentnost. U okviru Komunikacijske strategije državne pravosudne institucije rade na poboljšanju transparentnosti, no broj sudskih instanci je znatno veći. Medijima je pristup informacijama ograničen, a upravo zbog toga je i slaba informiranost građana.

Kako navodi Emsad Dizdarević, programski menadžer u TIBiH, tek nešto preko 50% sudova odgovara u zakonskom roku i dostavlja kompletne informacije koje su tražene.

“Jedan je problem u izvještavanju, u informisanju javnosti, a drugi je smanjen nivo kontrole rada pravosuđa, jedne vrste posmatranja, kako sve to izgleda za građane kroz medije. Građani nisu u sudnicama, ne vide šta se dešava, građani čitaju medijske izvještaje i koliko nam pravosuđe dopusti da izvještavamo suštinski šta se dešava unutar samih procesa, toliko mi možemo prenijeti građanima”, objašnjava Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH.

I dok rade na poboljšanju saradnje i transparentnosti zbog bolje informiranosti i vraćanja povjerenja u svoj rad, ključni reformski zakoni, koje Strategija za reformu sektora pravde treba da sadrži su na čekanju. Zakon o sudovima predviđa razdvajanje Suda BiH na dva odvojena, od kojih bi jedan bio drugostepeni, viši sud BiH, kojim bi se dalo više integriteta žalbenim postupcima. Osim zakona o sudovima, Evropskoj uniji ključne su i izmjene Zakona o VSTV-u BiH, a najznačajnije bi podrazumijevale jačanje transparentnosti te rigorozniji sistem provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Ipak, Dom naroda tri puta ovaj zakon nije odobrio.

“Mi smo malo razočarani da zakonodavna vlast nas baca na marginu i na ovaj način nam veže ruke, sprečava nas da do kraja kvalitetno i efikasno radimo”, kazao je predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija.

I način imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija bio bi predmet Izmjena Zakona o VSTV-u BiH. A protekle godine svjedočili smo imenovanju glavnog tužioca, krajem oktobra imenovan je Milanko Kajganić, nakon što je jednu godinu na toj poziciji bio vršilac dužnosti. Zanimljivo je bilo da je u proceduri ostao samo jedan kandidat da izloži program, jer drugi – što zbog ocjena, što zbog integriteta, nisu prošli Podvijeće. Jedan kandidat ostao je i u borbi za poziciju predsjednika Suda BiH – i to aktuelni predsjednik Ranko Debevec.

“Želim da javnost obavijestim da će Tužilaštvo BiH u narednom periodu još jače i još snažnije nastaviti da radi u smjeru koji smo započeli u ovih zadnjih godinu dana kako sam ja vršilac dužnosti”, kazao je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.

Rad je nastavljen u smjeru podizanja optužnica i hapšenja u vezi sa dokazima prikupljenim iz aplikacija Sky i Anom. I u Tužilaštvu BiH je došlo do kadrovskih izmjena – Diana Kajmaković i Oleg Čavka iz Odjela za organizirani kriminal prebačeni su u Odjel za ratne zločine, no nedugo nakon toga protiv Kajmaković je pokrenut i disciplinski postupak. Pospremanje vlastitih redova i rješavanje problema ključno je za napredak pravosudnog sistema. No, jasno je da je, osim jačanja transparentnosti i provjere inegriteta nosilaca pravosudnih funkcija, za reforme potrebna i podrška zakonodavne i izvršne vlasti.

“Važno je detektovati problem, razgovarati o njima i ako postoje određena neznanja – dodatno se edukovati”, poručuje Amela Mahić-Samardžić, sutkinja Vrhovnog suda FBiH.

Rješavanje problema unutar pravosuđa dalo bi građanima potrebnu sigurnost u rad ovih institucija, koje na tom putu imaju i međunarodnu podršku. Ipak, izvršiti zakonske reforme te ih provesti zadatak je i drugih nivoa vlasti, a izvršiti taj zadatak predstavljalo bi velik korak za napredak BiH na putu ka Evropskoj uniji. Sada su očekivanja na novoj vlasti koja bi trebala imati više razumijevanja i volje.

Visoko.ba/federalna.ba