Poznata Facebook grupa “Raja sa biroa” je svojim duhovitim foto uratkom, zapravo, na najbolji mogući način zorno prikazala ogoljeli koalicioni odnos između Fahrudina Radončića i Bakira Izetbegovića. Inspirisani nedavnom Radončićevom izjavom, koji je kazao da “neće biti ničiji međed kojeg će neko vodati po vašarima”, autori su na gornjoj fotografiji lidera SBB-a preobukli u kostim medvjeda iz planetarno poznatog ruskog crtanog filma “Maša i medvjed”, dok su Izetbegovića ogrnuli maramom glavne junakinje Maše iz istoimenog crtića. Da karikaturalni koalicioni odnos između Maše i međeda nije nimalo protkan jaransko-kafanskim druženjima ili pretjeranim izlivima emocija, već da je taj odnos hladan kao špricer, može se zaključiti iz sljedeće Radončičeve izjave.
“Odnosi između mene i Izetbegovića su vrlo službeni. Ne radi se tu o nekom velikom prijateljstvu. Sve naše susrete imali smo u službenim prostorijama, što govori kakve odnose imamo. Ja samo neću biti ničiji međed kojeg će neko voditi po vašarima”, kazao je Radončić gostujući na Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića.
Vjerni privjesak
No, šalu na stranu. Iako je Radončić već nekoliko puta ponovio da nije zadovoljan načinom i dinamikom funkcionisanja koalicije, jedan od presudnih faktora opstojnosti državne i federalne vlasti leži u nečemu sasvim drugom što kao sjena, od početka i u stopu, prati njen mandat. Preteški kamen oko vrata koji konstantno opterećuje njihove odnose je sudski proces koji se vodi protiv Radončića. Stoga, pravo pitanje, koje se sada postavlja, jeste hoće li Radončić zaista ostati vjerni Izetbegovićev privjesak sve dok to bude neophodno odnosno sve dok se ne okonča sudski postupak koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH u predmetu Lutka!?
Naravno, ukoliko on želi da se taj proces okonča oslobađajućom presudom, onda je sasvim logično očekivati da će predsjednik SBB-a po svaku cijenu ostati koalicionom braku sa Izetbegovićem. Čak je i sam priznao da je ova koalicija sklopljena iz nužde, ali ne iz one nužde, kako on to kaže, da bi se, tobože, stabilizirale političke prilike u FBiH. Daleko od toga, već da bi upravo pokušao, jednom za sva vremena, rasčistiti sve sukobe sa Izetbegovićem iz prošlosti koji su kulminirali podizanjem optužnice i pokretanjem sudskog postupka. Podsjetimo, čitav pravosudni cirkus Radončić je okarakterizirao kao političko-pravni progon kojeg mu pakuju pojedini dijelovi iz SDA, ali nikada nije želio precizirati koji.
Politički analitičar Adnan Huskić u razgovoru za Novi.ba podsjeća da je Radončić prije hapšenja ukazivao da mu sudski proces ‘pakuju’ državni tužilac Dubravko Čampara i njegov brat federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara koji kontrolišu sve pravosudne procese.
“Siguran sam da Radončić smatra da se ovo nije moglo desiti, a da Izetbegović nije znao za to. Ili da su Radončiću pakovali iza Izetbegovićevih leđa što onda dovodi njegov kredibilitet unutar stranke. Dakle, Izetbegović ili nije znao za pakovanje, što znači da ne kontroliše dio ljudi u svojoj stranci, ili je sve znao, a u tom slučaju se onda otvara pitanje da li je on direktni nalogodavac toga ili samo učesnik”, mišljenja je Huskić
Strateška procjena
Huskić uočava da se Radončić, nekon što se u kratkom periodu dva puta našao iza rešetaka, povukao unutar koalicije i time faktički postao nevidljiv, ali da se on sada polako počinje distancirati od politike SDA jer je zadovoljan smjerom procesa koji se protiv njega vodi. Huskić smatra da je loš izborni rezultat lideru SBB-a ukazao na prijetnju da mu čitava stranka vlo lako može iskliznuti iz ruku koja bi potom postala dijelom SDA.
“Upravo u tome pronalazim Radončićevo distanciranje i kritike spram SDA koju optužuje da pristaje na podjelu Bosne misleći na virtuelne izborne jedinice o kojima Čović stalno priča. Dakle, sudski proces je u potpunosti definisao odnos koalicionih partnera, a Radončić se nalazi u svemu ovome ne zato što želi, nego zato što nema izbora da izađe iz ove priče”, pojašnjava Huskić. Naš sagovornik je saglasan da je čelnik SBB-a ostao u koaliciji prvenstveno sa ciljem da se sudski proces preko SDA ‘izgladi’ budući da je poznato ko i na koji način kontroliše sigurnosno-obavještajne službe u BiH na svim nivoima.
“Jednom kad zauzmeš busiju tamo, uglavnom možeš kontrolisati rad tih institucija. Njegova procjena je tu potpuno ispravna. Dakle, ostajući uz SDA, Radončić sebi stvara bolje šanse da ovaj proces doživi pozitivan ishod. To je bila njegova strateška procjena i moram reći da bih ja lično na njegovom mjestu uradio istu stvar. Bolje nego da je krenuo u direktnu konfrontaciju sa Izetbegovićem jer bi u tom slučaju pitanje bilo da li bi ga pustili da se brani sa slobode”, kategoričan je Huskić.
Rezervna opcija
Ostanak SBB-a u vlasti, ipak, ne zavisi isključivo samo od odluke njegovog predsjednika, već i od Izetbegovića koji u svakom trenutku može otkazati povjerenje ovoj političkoj stranci i potražiti svog koalicionog partnera u nekim drugim, manjim strankama kako bi ponovo pravio većinu. Takav scenario bi za Radončića bio ravan katastrofi jer bi, u tom slučaju, on bio pušten niz vodu da se sam brani pred Sudom BiH kako zna i umije. Može se reći da jedan drugoga trenutno drže u šaci: Bakiru treba stabilan i pouzdan koalicioni partner, a Fahri učešće u vlasti do okonačanja postupka.
Zbog toga je Radončić svjestan kako nipošto ne smije dozvoliti da ga Izetbegović ‘otkači’, barem dok ne uspije, i pod uslovom ako uspije, privesti sudski proces u svoju korist. Ali, mudri lider SBB-a razmišlja dvije godine unaprijed to jeste o ishodu općih izbora 2018. Ako se sudski proces otegne i, kojim slučajem, prenese na narednu vlast, Radončič želi biti siguran da će biti dio nove vlasti i 2018. godine. To je njegova svojevrsna rezervna opcija koju mora obezbijediti. Jučerašnji sastanak sa liderom SDP-a BiH Nerminom Nikšićem nije slučajan i beznačajan susret. Koliko god se predsjednici SBB-a i SDP-a trudili uvjeravajući javnost da neće zajedno koalirati i praviti novu vlast nakon predstojećin općih izbora, iz Nikšićeve izjave, koju je dao netom nakon sastanka, donekle se može naslutiti da ni ta opcija nije isključena.
“Što se nas tiče, svi oni koji budu na tom fonu iskreno i otvoreno dobro su došli da ojačamo taj patriotski blok”, pojasnio je Nikšić. Radončić itekako zna da je SDP ponovo u laganom usponu s obzirom da se ova stranka, zajedno sa DF-om i Našom strankom, fokusirala na kreiranje velikog lijevog koalicionog bloka i da će do opštih izbora taj blok biti relevantan politički faktor čija se snaga nikako ne smije potcijeniti. U bh. političkoj stvarnosti moguće su doslovno sve koalicione kombinatorike, pa i SBB-ova (post)izborna koalicija sa SDP-om.
Bez obzira koliko to nestvarno izgledalo na prvi pogled. Sjetimo se samo primjera nakon opštih izbora 2010. kada je SDP na federalnom nivou koalirao sa hrvatskim strankama krajnje desnice (HSP-om BiH i drugima) samo da bi HDZ konačno poslao u opoziciju. Huskić naglašava da Radončić sada forsira priču o probosanskom bloku koji, tobože, neće dozvoliti podjelu države što se može protumačiti kao direktna kritika politike prvog među Bošnjacima. U tom smislu, kaže naš sagovornik, lider SBB-a nudi sebe kao alternativu, te pokušava ponovo afirmisati svoju stranku koja je izgubila identitet i posebnost unutar koalicije.
“Ne vidim kakvu korist SDP vidi od ovog sastanka, ali definitivno vidim korist za Radončića. On pokušava da svoju stranku ponovo pozicionira kao nešto što je dovoljno različito od SDA i što će birači prepoznati”, smatra Hukić koji podsjeća da SDA i SBB ciljaju na isto biračko tijelo.
Neprikosnoveni HDZ BiH
S druge strane, postoji i treći politički faktor bez kojeg je skoro nemoguće praviti bilo kakvu vlast na federalnom i državnom nivou, a to je neprikosnoveni HDZ BiH. I dok federalna koalicija koliko-toliko funkcioniše što je potvrđeno ekspresnim prihvatanjem novog kreditnog zaduženja kod MMF-a u visini od 720 miliona KM u oba doma Parlamenta FBiH, predsjednik najjače političke stranke u Hrvata Dragan Čović je upozorio da stvari na državnom nivou ne idu baš tako glatko. Nakon što su zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH odbili povećanje akciza na naftne derivate za 15 feninga, što je također jedan od neizbježnih ultimatuma MMF-a i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Čović je priznao kako je državni parlament pokazao da koalicija na državnom nivou ne funkcioniše iako je sve unaprijed dogovoreno.
“Najbolji način da vidite funkcionira li nešto jeste u parlamentu. Mislim da je suvišan bilo kakav dodatni komentar”, jasan je bio Čović u izjavi za medije. Dakle, aktuelna vlast će morati usvojiti povećanje akciza na gorivo želi li dobiti kreditna sredstva bez kojih ne može ni dana opstati. Povećanje akciza je samo jedna od tačaka u paketu MMF-ovih zahtijeva. Ako to sadašnja vlast ne može ispoštovati, onda će se neminovno morati krenuti u rekonstrukciju koalicije, a Čović je naglasio takva mogućnost ne zavisi samo od njih.
“Ja sam već rekao da, što se tiče mene i HDZ-a BiH, takvih izmjena neće biti, ali tu nismo samo mi”, pojasnio predsjednik HDZ-a koji je najavio. A ti drugi su i SDS koji ovih dana bira novog predsjednika nakon što Bosić podnio ostavku zbog lošeg izbornog rezultata. Sve su prilike da će novi predsjednik ove stranke biti Vukota Govedarica od kojeg će uveliko zavisiti hoće li SDS ostati u državnoj vlasti.
Bilo kakva prekompozcija vlasti u ovom momentu, smatra Huskić, bi predstavljala još jedan u nizu političkih poraza Bakira Izetbegovića. Stoga, ako postoji trunka političkog razuma u čelništvu SDA, onda bi u centrali ove stranke konačno trebali uprijeti iz petnih žila kako ne bi dozvolili rekonstrukciju vlasti na državnom nivou, smatra naš sagovornik. Huskić ukazuje da bitnu ulogu u svemu ovome igra i teška frakcijska podijeljenost i nesloga unutar SDA što se manifestira na način da pola stranke glasa protiv zakonskih prijedloga koji dolaze iz njihove vlade.
“Postavlja se pitanje u kom smjeru će SDA ići sa Bakirom Izetbegovićem ukoliko dođe do rekonstrukcije vlasti!? Dvije godine su potrošili ni u šta na federalnom nivou. Sada nam pričaju o nekakvim gradilištima (…) Nemojte zaboraviti da je Izetbegović čovjek koji je lično dogovorio koaliciju sa DF-om koja se raspala. Njemu je Čović, nakon toga, doveo Radončića. Kako bi izigrao Dodika, lični Izetbegovićev izbor na državnom nivou bio je Savez za promjene (SZP). Ako lider SDA dozvoli rekonstrukciju vlasti, onda ja zaista ne znam zašto je taj čovjek u politici!? A Čoviću i Dodiku bi definitivno odgovarala rekonstrukcija državne vlasti jer bi to značilo ponovno stavljanje pod kontrolu SIPA-e, OSA-e, državnog tužilaštva i suda, te Ministarstva sigurnosti BiH. Suština cijele priče je ko šta kontroliše. Dodik se sada osjeća bezbjednijim jer je shvatio da Tužilaštvo BiH nema dovoljno snage da nastupi snažnije prema njemu i pitanje da li Ustavni sud može išta uraditi po pitanju presuda. Istodobno, nema koncenzusa među zapadnim silama kako riješavati probleme sa Dodikom”, zaključuje Huskić.
