Hoće li ljudi ikada živjeti 200 godina?

477

Sve do prije nekoliko dana kada je preminula u Arkansasu od upale pluća, 116-godišnja Gertrude Weaver nosila je titulu najstarije živuće osobe na svijetu. A ipak je bila nešto mlađa od 122-godišnje Francuskinje Jeanne Calment, koja je preminula 1979. godine i još uvijek drži rekord osobe koja je najduže živjela.

Krije li se tajna dugovječnosti u genima osoba kao što su bile Weaver i Calment? S obzirom na nove vrste lijekova i ubrzan razvoj tehnologije, možemo li podignuti granice ljudskog životnog vijeka iznad 130, pa čak i iznad 200 godina?

Futurist Aubrey DeGrey tvrdi kako bi uklanjanje samo nekoliko bolesti i pronalazak novih tretmana protiv starenja mogli dovesti do toga da ljudi žive i 1000 godina. Vođene tom mišlju, posljednjih godina osnivaju se kompanije koje provode različita istraživanja ne bi li uspjele nekako usporiti starenje i produžiti naš životni vijek.

No, drugi pak naučnici kažu kako nikakav novac ne može gurnuti ljudsko tijelo iznad njegovih granica. Oni vjeruju da pravilne životne navike mogu produžiti naše živote, ali ne i radikalno promijeniti naš prirodni ljudski vijek. „Treba li cilj biti postizanje da samo nekolicina ljudi doživi 130 godina ili ipak da daleko veći broj ljudi svoj život proživi u dobrom zdravlju?”, pita se Thomas Perls, profesor medicine i gerijatrije na Univerzitetu u Bostonu.

On je pronašao nekoliko gena koji bi mogli biti ključni u usporavanju starenja, ali zagonetka još uvijek nije u potpunosti riješena. „Moramo shvatiti zašto ti ljudi stare tako mnogo sporije od nas ostalih”, rekao je Perls. Nadalje, Perls kaže da ljudsko tijelo ima svoju vlastitu „garanciju” koje ističe u nekom trenutku. Čak i ukoliko zamijenimo određene dijelove tijela, ugradimo umjetne zglobove ili čak pobijedimo Alzheimerovu bolest, većina nas ipak neće doživjeti 130 godina.

S druge strane, Caleb Finch, profesor gerontologije na Univerzitetu Južne Kalifornije tvrdi kako upravo dugovječni ljudi imaju veći rizik za razvoj bolesti mozga poput Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Naime, polovica 100-godišnjaka ima neki oblik Alzheimerove bolesti. „Moja je pretpostavka da možemo imati životni vijek od najdulje 120 godina. No želimo li živjeti duže od 100 godina, postoji veliki rizik da ćemo razviti klinički stepen Alzheimerove bolesti”, rekao je Finch.

Finch je nedavno objavio istraživanje koje pokazuje da će posljedice klimatskih promjena (sve češće ekstremne vrućine i nestašice pitke vode u nekim područjima) vjerojatno više utjecati na starije ljude. I Perls primjećuje da, iako ljudi rođeni danas imaju bolje lijekove i medicinsku tehnologiju da produže svoje živote, istodobno su izloženi mnogo većoj količini otrovnih hemikalija u hrani, vodi i zraku nego oni koji su rođeni na prelazu iz 19. u 20. stoljeće.

„Mnogi ljudi žive duže zbog liječenja zaraznih bolesti, lijekova za smanjenje krvnog pritiska ili novog načina operisanja. Ali čini mi se da je to mač sa dvije oštrice”, zaključio je Perls.

 

(discovery.com)

Komentari

komentara