NaslovnicaSvijetHoće li EU od...

Hoće li EU odobriti globalno ograničenje cijene ruske nafte?

Evropska unija sprema novi paket sankcija Rusiji. Objavila je to predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Uvjerena je da će vrlo brzo biti odobreno globalno ograničenje cijene ruske nafte. One koji podrže to ograničenje, Rusija je upozorila da neće isporučivati naftu i plin.

Evropa pokušava smanjiti svoju energetsku zavisnost o Moskvi od početka ruske invazije na Ukrajinu, ali i uz sankcije nametnute zajedno sa zapadnim saveznicima. Nije prošlo ni dva mjeseca otkako je konačno odobren osmi krug sankcija Evropske unije Rusiji a već je najavljen novi.

“Naporno radimo na tome da udarimo Rusiju tamo gdje boli kako bi još više oslabili njen kapacitet da ratuje protiv Ukrajine. Danas mogu objaviti da radimo punom brzinom na devetom paketu sankcija. Uvjerena sam da ćemo uskoro odobriti globalno ograničenje cijena na rusku naftu sa G7 i drugim velikim partnerima. Nećemo stati dok Ukrajina ne pobijedi Putina u njegovom nezakonitom i varvarskom ratu”, istakla je von der Leyen.

Von der Leyen nije iznijela detalje o mjerama za koje Brisel vjeruje da će biti bolne za Moskvu. O onim koje bi mogle biti bolne, a tiču se dosadašnjih sankcija protiv Rusije, razgovara se unutar Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i Evropske unije. G7 razmatra mogućnost ograničenja cijene ruske nafte koja se doprema morem na 65 do 70 dolara po barelu. Namjera je to uraditi do 5. decembra kada stupa na snagu briselski embargo na uvoz ruske nafte. Ipak,kako i gdje postaviti gornju cjenovnu granicu ruske nafte za zemlje članice Evropske unije je, pokazalo se, veliki problem. Prijedlog da to bude 65 dolara po barelu, razbjesnio je Poljake i baltičke zemlje koje smatraju da je takva cijena previše velikodušna prema Moskvi. S druge strane zemlje s velikim pomorskim industrijama poput Grčke i Malte ne žele ići ispod 70 dolara kako bi očuvali dio transporta svojim brodarima.

“Izgleda da oni pokušavaju da donesu odluku zarad donošenja odluke bez obzira na efekat, samo kako bi zabilježili da je ograničena cijena ruske nafte. Kakav će to efekat imati na tržište energenata teško je pogađati”, kazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Rusija oko 70 do 85 posto sirove nafte izvozi tankerima a ne naftovodima. Zamisao ograničenja je da se zabrani kompanijama za transport kao i osiguravajućim da rade sa teretom ruske sirove nafte osim ukoliko se ona ne prodaje za manje od cijene koju odrede G7 i njihove saveznice. Pošto su ključne kompanije za pomorski transport ali i osiguravajuće firme smještene u državama članicama G7, ograničenje cijene bi značajno otežalo Rusiji da prodaje svoj najveći izvozni proizvod- naftu – po većoj cijeni. Stav Kremlja je od ranije poznat – ograničenje cijene ruske nafte je antitržišno i dovelo bi do problema u snabdijevanju kao i ozbiljnog pogoršavanja situacije na globalnim energetskim tržištima.

“Polazimo od stava predsjednika Putina da nećemo dostavljati naftu i plin u zemlje koje nametnu i pridruže se tom ograničenju. Ali analizirat ćemo sve kada vidimo brojke za ograničenje prije nego što definišemo naš stav”, dodaje Peskov.

Rusija je i dalje najveći dobavljač dizela za Evropu, iako je njegov udio smanjen na oko 40 posto u odnosu na period prije invazije na Ukrajinu kada je činio više od polovine evropskog uvoza. I dok iz Brisela ističu kako je cilj sankcija da zadaju što veći udarac ruskoj ekonomiji i istovremeno ograniče posljedice za građane i kompanije u Evropskoj uniji da to neće biti baš tako govori i protest više hiljada radnika rafinerije na Siciliji čiji je vlasnik Lukoil-drugi po veličini ruski proizvođač nafte.

“Posljedice ovog rata se svaljuju na radnike. Ovaj embargo – razumijemo razlog za takvu odluku u opštem smislu, ali nas zaista brine to što ta odluka ne vodi ka iznalaženju rješenja, u smislu okončavanja rata. Nadamo se, naravno, da će diplomate početi raditi svoj posao, jer mi ne možemo čekati”, kazao je Alfio Mannino, portparol Sindikata CGIL.

Sindikati sa zebnjom čekaju 5. decembar i početak embarga na rusku naftu koji će blokirati opskrbu rafinerije Lukoila i zaustaviti njen rad.

“Ruski brodovi će prestati stizati 5. decembra zbog embarga na koji se prethodna vlada odlučila, ali se nadamo da će ova, sadašnja vlada pronaći način da se spriječi ova katastrofa”, navodi Luciano Spataro, portparol sindikata.

“Ukoliko Lukoil zatvori rafneriju jer više ne može uvoziti rusku naftu, i ako sankcije 5. decembra budu provedene, onda ćemo imati zaista velike probleme u našoj pokrajini , naše kompanije su međusobno povezane poput karika u lancu i zavise od petrohemijske industrije. Ako se slomi jedna, slomiće se cijeli lanac. Dakle, ako se zatvori Lukoil, cijeli niz preduzeća u oblasti petrohemijske industrije će se također morati ugasiti”, upozorava portparolka sindikata CISL Vera Carasi

Druga po kapacitetu u Italiji i peta u Evropskoj uniji, rafinerija na Siciliji kao i druge srodne aktivnosti odgovorne su za polovinu BDP-a pokrajine i skoro 8 posto regije.

“Dvadeset posto italijanske nafte prođe kroz postrojenje Lukoil, dakle 20% proizvodnje italijanske nafte otpada na Lukoil; goriva koje koristimo u našim vozilima. Nafta za dva najvažnija središta na Siciliji, Palermo i Katanju, dolazi iz ove rafinerije”, dodaje Spataro.

Iz te rafinerije se i zaobilaze sankcije nametnute Rusiji, otkriva The Wall Street Journal a prenosi Il Messaggero. Rafinerija na Siciliji preuzima i prerađuje sirovu naftu iz Rusije a onda je kao italijanski proizvod, izvozi u Sjedinjene Države. Dio te nafte se zatim izvozi nazad u Evropsku uniju. Omogućeno je to sankcijama koje su SAD uvele Rusiji nakon agresije na Ukrajinu a koje izuzimaju sirovu naftu bitno prerađenu u proizvod u inostranstvu. Briselske sankcije nemaju takav izuzetak pa se izvoz i uvoz prerađene nafte smatra kršenjem evropskih sankcija Rusiji. Američki predsjednik joe Biden je kritizirao velike naftne kompanije koje imaju ogromne profite ali ne zbog uvoza ruske rafinirane nafte već što nisu iskoristili svoju rekordnu dobit kako bi smanjili troškove za Amerikance i povećale proizvodnju, zaprijetivši uvođenjem posebnih poreza na ekstraprofite. Njihovi su profiti dobit od rata, rekao je Biden, aludirajući na sukob u Ukrajini.

“Vrijeme je da te kompanije prestanu s ratnim profiterstvom, ispune svoju odgovornosti u ovoj zemlji, daju američkom narodu predah i dalje rade vrlo dobro.”

Dok Biden proziva naftne divove i poziva ih da smanje cijenu goriva, suočeni sa nedostatkom ili ograničenim alternativnim izvorima nabavke i zaliha, evropski trgovci žure da napune skladišta ruskim dizelom prije nego što stupe na snagu zabrane koje je nametnuo Brisel. Možda im strahovanja ublaže poruke ruskih analitičara koje prenosi Sputnjik da će, sa ili bez ograničenja cijene, ruska nafta, baš kao i voda, uvijek pronaći svoj put na druga tržišta.

Visoko.ba/federalna.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.