HIV epidemija bi do 2030. godine mogla biti zaustavljena. To će zavisiti od toga da li će mlade žene uspjeti da se odbrane od virusa. Do sada su one, u većem dijelu Afrike, činile 90 posto od ukupnog broja novozaraženih.
Najprije dobra vijest: nedjelju dana uoči Svjetskog dana borbe protiv side (1. decembar), Ujedinjene nacije informišu o uspjesima u brobi protiv te bolesti imunološkog sistema. Prema podacima UNAIDS-a – zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za reduciranje HIV-a – skoro svaki drugi od ukupno 36,7 miliona zaraženih je na liječenju. Oko tri miliona ljudi više nego prije dvije godine. Samo u prvoj polovini ove godine liječenje je započelo million ljudi. Ukratko, više ljudi nego ikada ranije dobija lijekove koji mogu da im produže život.
Prema riječima šefa UNAIDS-a Mišela Sidibea, mogućnosti za sprečavanje i liječenje HIV-a nikada nisu bile dobre kao danas. Ipak za milione Afrikanaca epidemija znači postepenu smrtnu kaznu. U Africi, južno od Sahare, 2015. godine je bilo više od 25 miliona zaraženih virusom, od kojih je, iste godine, umrlo oko polo miliona ljudi.
To je jedan od razloga zašto je neophodan novi pristup. UNAIDS naime nastoji ciljano da radi na suzbijanju epidemije, te da više u obzir uzme životne uslove različitih starosnih grupa.
Djeca sa HIV-om
Na svjetskom nivou u međuvremenu manje od 30 odsto zaraženih žena virus prenosi na svoju djecu. Preduslov je da uzimaju antiretrovirusne lijekove. Ukoliko virus dalje prenose – 2015. godine oko 15.000 djece je bilo zaraženo – onda najčešće preko majčinog mlijeka. Problematično je to što je i dalje premalo HIV-testova za trudnice. U samo četiri od 21 problematične zemlje u Africi, majke mogu da testiraju svoju novorođenčad. UNAIDS nastoji da omogući više testova za trudnice i novorođenčad, terapije za bebe kao i pravovremenu dijagnozu.
Mlade žene, stari muškarci
Najrizičnija grupa su mlade žene između 15 i 24 godina. Prošle godine u svijetu je ovim virusom bilo zaraženo oko 7.500 žena nedjeljno. Najčešće zaražene u južnoj Africi bile su djevojke između 15 i 19 godina, oko 90 procenata. Zašto? Novi podaci iz južne Afrike pokazuju da se mnoge mlade žene zaraze HIV-om preko starijih muškaraca. Sa druge strane muškarci se zaraze tek kasnije tokom života.
UNAIDS tome želi da stane na put. Pored ustaljenih metoda, poput edukacije o sigurnom seksu, u izvještaju se spominju i preventivni lijekovi za ovu rizičnu grupu, čije redovno uzimanje daje dobre rezultate.
Odrasli i visokorizične grupe
Problem je da se više od pet godina ne smanjuje broj odraslih osoba koje se zaraze HIV-om. Posebno problematično je u zapadnoj i centrlanoj Africi. U odnosu na ostatak svijeta, tamo oko 30 odsto zaraženih umire od posljedica te bolesti.
Naročito su pogođeni muškarci, jer prema UNAIDS-ovom izvještaju oni su rjeđe upoznati o zarazi od žena. U Kavazulu-Natal, u južnoj Africi, tek 26 odsto muškaraca je bilo upoznato sa svojim HIV-statusom i samo pet odsto muškaraca je uzimalo lijekove.
Posebno ugroženi su muškarci iz takozvane „visokorizične grupe”: broj novih infekcija i dalje je u porastu kod ovisnika o drogama i kod homoseksualaca. 45 odsto ukupno inficaranih u svijetu 2014. godine je bilo iz ove grupe.
Ostariti sa HIV-om
Činjenica je međutim da zaraženi HIV-om danas znatno duže žive. Prošle godine 17 odsto odraslih, zaraženih HIV-om, imalo je preko 50 godina. U industrijski razvijenijim zemlljama 31 odsto. Tome su doprinijele nove, bolje forme terapija. Uz pomoć njih ljudi zaraženi HIV-om mogu da žive preko šezdeset godina. UNAIDS procjenjuje da će se starosna grupa 50+ ubuduće povećati za 47 procenata.
Zaraženi se suočavaju sa brojnih problemima: godinama uzimaju lijekove koji imaju snažne nus-pojave. Ili tokom godina postaju rezistentni na terapiju. Nerijetko pate i od propratnih bolesti, poput tuberkuloze ili hepatitisa C. U izvještaju se zato traži više istraživanja i investiranje u jednostavnije i podnošljivije HIV-terapije.
Nazire li se kraj?
I pored velikih izazova, prema riječima šefa UNAIDS-a Mišela Sidibea, cilj će biti ostvaren. Do 2020. godine oko 30 miliona zaraženih dobiće odgovarajuću terapiju. Proširenje liječenja sa antiretrovirusnim lijekovima doprinosi tome da se zaraženima sve više produžuje životni vijek. 2015. godine 5,8 miliona oboljelih bilo je starije od 50 godina. Dobri su izgledi da ih do 2020. godine bude oko 8,5 miliona.
visoko.ba/Deutsche welle
