Hadžialić: Digitalno društvo u BiH je u povoju, napredak je puževim korakom

Umjetna inteligencija postaje sve zastupljeniji djelatnik različitih društvenih sfera – od poreznog do pravnog sistema. A kako svaki fenomen ima dvije strane – uveliko se polemizira o benefitima i njegovim posljedicama.

Umjetna inteligencija je interesantan alat koji definitivno mijenja svijet, istakao je u Dnevniku 2 Federalne televizije IT stručnjak Haris Hadžialić. Međutim, istakao je kako je čovječanstvo takvih alata imalo i prije. Traktor je bio kao i vještačka inteligencija u doba kad se pojavio, pisaća mašina, računari, radijo, televizija… Svaki se put na to gledalo kao na kataklizmu koja će uništiti svijet.

Prije više od dvadeset godina govorili su da će internet uništiti obrazovanje, jer će učenici prepisivati s interneta, a prije toga su bile knjige pa smo pravili “đonove”, podsjeća Hadžialić.

“Obrazovanje nema problem u tome što se pojavio Chat GPT ili bilo koji drugi AI alat. Obrazovanje ima druge probleme, a korištenje novih tehnologija poboljšava obrazovanje. Naime, sada imate mogućnost da brže saznate ono što ste prije morali tražiti. Danas možete instantno saznati informaciju koja vam je bitna za problem koji trebate riješiti, kakav god da je – od kuhanja do naučne fantastike. Sve je moguće dobiti na internetu”, ističe Hadžialić.

Pojašnjava i kako se razvojem Chat GPT-a prvi put dešava da jedna struka sama sebe ukida. Naime, informatičari su izmislili Chat GPT, a sada ih taj AI alat zamjenjuje tako što poboljšava kodiranje, segment koji je vrlo dosadan. Ali nije u pitanju zamjena – naglašava Hadžialić.

“Izbjegli ste dosadni dio i imate mogućnost da stvarate, da budete maštoviti, da otkrijete neke nove modele.”

Objašnjava kako je, pored instant znanja, vještačka inteligencija pružila i mogućnost komunikacije prirodnim jezikom – dobili smo jednu vrstu bližeg sagovornika nego što je to bilo u internet pretraživanju.

“Postoje struke u kojima se vještačka inteligencija jako dobro pokazala, poput administrativnih struka, gdje imate puno papira. Proces njihovog primanja i obrade možete sada zamijeniti vještačkom inteligencijom, ali to ne znači gubitak radnih mjesta, jer se stvaraju mnogi novi poslovi koji prate AI.”

Hadžialić upozorava kako je mogućnost zloupotrebe umjetne inteligencije najeklatantnija u medijima, gdje je, navodi, moguće napraviti lažne vijesti pomoću AI-ja čiju je vjerodostojnost teško provjeriti. Umjetna inteligencija može na osnovu fotografije napraviti i lik govornika koji će nešto reći ili uraditi, a da nećemo znati je li to istinito.

“Stoga, civilizacija ulazi u jednu fazu kad nismo spremni ni etički ni moralno da prihvatimo jedan novi sistem koji se pojavljuje. Prvi put u historiji čovječanstvo se razvija planirano: planiramo ući u digitalnu transformaciju, informaciono društvo i krenuti tom procesu. I to se dešava zadnjih 60-ak godina. Sada je naša najveća boljka što nemamo stručnjake koji će odgovoriti pitanjima morala, etike. Nemamo granice niti nekoga ko ih može uspostaviti. Svijet se već suočava s time i već imate nova radna mjesta tipa etičkog savjetnika, tj., kako etički koristiti vještačku inteligenciju i kako ona može utjecati na čovjeka”, istakao je Hadžialić.

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, kaže kako smo daleko od tih procesa jer kod nas vještačka inteligencija ne može da zaživi zato što nemamo ništa digitalizovano u smislu koji bi ona mogla pratiti. Da bismo pratili svjetske trendove, prvi korak je obrazovanje.

“Školujemo kadrove za vrijeme Titove Jugoslavije. Nisam primijetio da se školovanje promijenilo, da smo uveli nove profesije. Danas nemate profesiju developera, čovjeka koji razvija kod. To je srednja škola – na fakultetu se razvijaju inženjeri. Oni trebaju davati zadatke developerima – ljudima koji će razvijati kod, kao što su tehnički crtači za arhitekturu i građevinu. Još uvijek smo u povoju razvoja digitalnog društva u Bosni i Hercegovini, iako taj povoj traje već 25 godina, što je katastrofalno. Neke napretke smo imali unazad šest godina, dešavaju se, ali to je puževim korakom”, kaže Hadžialić.

Ističe kako kao društvo ne možemo osigurati ni adekvatan odgovor na pojavu vještačke inteligencije.

“Da se sada pojavi bilo koji političar na bilo kojem mediju, vjerujem da će većina medija preuzeti taj lažni podatak jer nema strukture koja bi to zaštitila. Nismo razvili sistem povjerenja u određene medije. Jedan od projekata koji treba izaći iz digitalne transformacije je bio i stvaranje Trust centra, koji će davati certifikat da se može vjerovati nekom izvoru. Taj proces je vrlo važan, ali, nažalost, ne idemo u tom koraku”, zaključio je Hadžialić gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.

Visoko.ba/federalna.ba