BiHGura li Dodik prst u oko Zapadu?

Gura li Dodik prst u oko Zapadu?

Dok se pojedini političari iz regiona zauzimaju za kandidatski status Bosne i Hercegovine, poput slovenskog predsjednika Boruta Pahora, koji je uputio predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu pismo u kojem je zatražio da se BiH, bezuslovno, dodijeli status kandidata za članstvo u EU, pojedini predstavnici vlasti u BiH rade sve da se od Unije odmaknemo, što dalje.

Ni manje ni više nego član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji deklarativno želi vidjeti BiH u evropskoj porodici. A svaku priliku koristi da Evropskoj uniji poruči da većinu njihovih stavova ne podržava. Poput onoga da se agresija Rusije na Ukrajinu mora osuditi.

Potvrdio je to još jednom odlaskom u Rusiju, gdje učestvuje na međunarodnom ekonomskom forumu, gdje je održao sastanak i sa Sergejom Lavrovom, a već sutra, prema najavama, razgovarat će i s Vladimorom Putinom.

Tako će biti jedan od rijetkih političara iz Evrope koji je posjetio ovu državu nakon što je Rusija pokrenula vojnu akciju protiv Ukrajine. Gura li Dodik prst u oko Zapadu?

Brisel, Turska, Rusija… Od pregovora o evropskom putu, srdačnih zagrljaja s ministrom inostranih poslova Turske, do najave sastanka s Vladimirom Putinom. Razapet između istoka i zapada, Dodik je i u Sankt Peterburgu ponovio – nećemo dozvoliti sankcije Rusiji.

“Od nas se traži uporno da se solidarišemo sa sankcijama prema Rusiji. Mala Republika Srpska to odbija. Bosna i Hercegovina nije uvela sankcije Rusiji zato što se tome suprotstavljamo mi iz Republike Srpske i ne dozvoljavamo. Naravno da smo postali odmah problem tog istog Zapada i zato je i moj dolazak ovdje danas i sutra problem”, rekao je Dodik.

Dodik je na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu dodao i da BiH ostaje nestabilna zemlja, jer se nalazi pod protektoratom zapadnog svijeta.

Put u Rusiju došao je samo nekoliko dana nakon povratka iz Brisela, gdje su jasno naglašeni stavovi spoljne politike EU, koja je još jasnije dala do znanja da iz BiH ne smije izostati osuda ruske agresije na Ukrajinu. Koliko put u Rusiju može utjecati na evropski put BiH?

“Možda će odgovor na to pitanje dati Dodik iz Moskve ili Sankt Peterburga”, kaže Mladen Bosić, delegat u Domu naroda BiH (SDS).

“Mislim da niko nije doveo u pitanje put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. To niko ne dovodi u pitanje. A ko će s kim sarađivati – to je stvar zajedničkih interesa u BiH”, smatra Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH (SDS).

Analitičari kažu, bez obzira na proklamovanje neutralnosti kada je riječ o ratu Ukrajini, u današnjem kontekstu to je gotovo nemoguće. Ali Dodikov put u Rusiju itekako je prst u oko Zapadu, tvrde analitičari.

“Republika Srpska nije Jugoslavija, Dodik nije Tito, a i ne postoje nesvrstani, tako da neutralnost i nepristrasnost, bar prividna, čemu Dodik teži, nemoguća je, a da je nepristrasan – nije. Već ima sankcije, a kako će dalje biti, zaista je nezahvalno prognozirati“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.

I dok se još čuju odjeci briselskog sporazuma o evropskom putu, iz Rusije stiže nova izjava o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

“Bosna i Hercegovina ostaje i dalje nestabilna. Ona je zemlja pod protektoratom zapadnog svijeta. On želi da ima poslušnika ili štićenika i sam problem tog pristupa je što je Zapad htio da ima samo poslušnike i štićenike i nikog više izvan toga”, rekao je Dodik.

Zaključio je da je došlo do kraha takvog sistema. Po njegovim riječima, neodgovorna ukrajinska vlast i nasilan narativ i obećanje Zapada, koji su se pokazali kao “šarena laža”. Oponenti ga, pak, optužuju da on sam ne može predstavljati stavove BiH, ali da to nastavlja da radi posebno jer je izborna godina.

Visoko.co.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE