Prema službenoj web stranici jedinice ministarstva kulture koja upravlja mjestom na vrhu brda, ti će se grupni posjeti održavati izvan uobičajenog radnog vremena i ograničeni su na najviše pet osoba.
Uobičajeni posjeti koštaju 20 eura ili 30 eura za kombiniranu ulaznicu s drugim mjestima.
“Iskustvo Akropole sada nudi posjetiteljima ekskluzivnu priliku da privatno uživaju u ovom savršenom arhitektonskom izrazu grčkog duha”, stoji na web stranici Hellenic Heritage.
Moguća su do četiri grupna posjeta odjednom, s početkom u 7:00 ili 20:00 sati utorkom, petkom i subotom.
Prema grčkim medijima, prvi takav privatni posjet dogodio se u subotu s ruskim parom i njihovim privatnim vodičem.
U utorak je stranica nudila nevođene posjete počevši od 12. jula, a s vodičima počevši od 2. augusta. Stranica kaže da se obilasci mogu voditi na engleskom, francuskom, njemačkom, grčkom, portugalskom, ruskom i španskom jeziku.
Program je izazvao kontroverzu kada je prvi put najavljen prošle godine, a sindikat koji zastupa čuvare arheoloških nalazišta rekao je da se protivi tim privatnim posjetima koji zaobilaze uobičajene službene vodiče.
Sindikat nije “dobio nikakve informacije o tome kako su ti posjeti organizirani”, rekla je predsjednica sindikata Georgia Kondyli.
“Možemo razumjeti da iza ove mjere stoji finansijska potreba, ali moglo se drugačije organizovati”, dodao je Kondyli.
Uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine i izgrađen u petom stoljeću prije Krista, Akropolj je privlačii sve veći broj turista, koje su dijelom putnici s kruzera.
Mjesto uključuje slavni hram Partenon, izgrađen u čast Atene.
Prošle je godine primio rekordnih četiri miliona posjetitelja ili porast od 31 posto u odnosu na prethodnu godinu, s do 23.000 dnevno tokom ljeta, što je prisililo organizaciju koja upravlja historijskim mjestima u zemlji da uvede posjete na određeno vrijeme.
Do porasta broja posjetitelja došlo je čak i nakon što je Akropolj zatvoren na nekoliko dana tokom jakog julskog toplinskog vala.
Grčka vlada desnog centra optužena je za pokušaj uvođenja više privatnog upravljanja u muzeje i antičke lokalitete u zemlji, što je u državnu blagajnu donijelo više od 120 miliona eura 2022.
U februaru 2023. parlament je odobrio zakon koji je olakšao slanje dragocjenih antikviteta za izlaganje u inozemnim muzejskim izložbama, reformi kojoj su se mnogi arheolozi protivili iz straha da će otvoriti put dugoročnom izvozu jedinstvenih predmeta.
federalna.ba/Klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.