Gratz: Zaustavljanje iseljavanja mladih važnije pitanje od izbora delegata Doma naroda

To je nedvosmislen odgovor na pitanje – kako zaustaviti mlade. Osigurati im to što traže, i za čim idu u druge zemlje. I to je moguće samo ako socijalno-ekonomske reforme budu važnije od manipulacija etničkim pitanjima, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba zastupnik u Parlamentu FBIH Dennis Gratz.

VIJESTI.BA: Zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine FBiH Borjana Krišto kazala je kako je održavanje izbora 2018. godine upitno ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona. Da li je to nagovještaj blokade države od strane HDZ-a?

GRATZ: HDZ je sa svojim koalicionim partnerom SDA u Mostaru suspendirao demokratiju, i prošao nekažnjen. Već godinama vladaju, bez mogućnosti da ih građani smijene. Mostar je probni model onoga što bi njima odgovaralo u cijeloj BiH, da ukinu politička prava građanima BiH i da vladaju, bez mogućnosti ikakvog nadzora i smjene. Historija kaže da su najgore vlasti one koje oduzmu građanima mogućnost da ih smijene. U tom svjetlu vidim i ovu prijetnju Borjane Krišto upućenu svim građanima, a među njima i onima koji se izjašnjavaju kao Hrvati – da im ona i njen partijski šef neće dozvoliti da se na izborima izjasne o njihovom radu, odosno neradu.

I ideološki i kadrovski, SDA i HDZ imaju strukturnu bliskost sa nekim prošlim vremenima, kada nije bilo izbora. Njihovi ljudi znaju kako je držati poluge vlasti u svojim rukama, bez straha od izborne reakcije građana, i sa jednom ogromnom željom da vlast zastrašuje građane. Istovremeno, njihova kolektivistička ideologija, da su oni sami po sebi dati, rođeni da budu vlast jednom narodu, također je primjerena više prethodnim stoljećima, nego EU, 21. stoljeću i ideji demokratske Bosne i Hercegovine.

VIJESTI.BA: Krajem prošle godine zatražili ste tematsku sjednicu paralmenta FBIH u vezi iseljavanja stanovništva u BiH. Prije par dana ta inicijativa je prihvaćena u parlamentu. Kako zaustaviti taj negativni trend ili kakve poteze je potrebno povući već sada?

GRATZ: Za početak je važno utvrditi kako se ne zaustavlja trend odlaska mladih. Decenije borbe za ‘nacionalna prava’, tj. prava kadrova SDA i HDZ da dobivaju funkcije koje debelo naplaćuju, su i stvorile ambijent besperspektivnosti, koji bukvalno tjera ljude, posebno mlade da odlaze. Oni ne odlaze zato što ne vole ovu državu. To bi bio najveći grijeh reći – saslušajte njihove priče, i čut ćete da ih srce boli što moraju napuštati svoju rodnu grudu, ognjište, avliju, i svoje porodice.

Indikativno je da odlaze u države, gdje nemaju ‘svog’ člana Predsjedništva, ‘svoje delegate’ u Domu naroda, ‘svoje’ vitalne nacionalne interese. Ali imaju jednake šanse na tržištu rada, u obrazovanju, imaju zdravstvenu zaštitu, imaju siguran ambijent za sebe i mogu živjeti u miru i dostojanstveno. To je nedvosmislen odgovor na pitanje – kako zaustaviti mlade. Osigurati im to što traže, i za čim idu u druge zemlje. I to je moguće samo ako socijalno-ekonomske reforme budu važnije od manipulacija etničkim pitanjima.

VIJESTI.BA: Visoka predstavnica za vanjsku politiku EU posjetila je BiH. Kako ste Vi vidjeli tu posjetu, i poruke koje je Mogerini poslala?

GRATZ: Poruka Federike Mogerini je, ko zna čitati između redova, zapravo ukazivanje na izuzetnu slabost ovog sistema. Naime, EU je odavno prestala ozbiljno komunicirati sa bh. vlastima, u smislu da govori o obavezama, zadacima, konkretnim projektima. S obzirom da ne žele da nas u potpunosti izgube, a blizu smo toga, došli su do zadnje preostale mogućnosti – nade da će apstraktnim pohvalama, koje u suštini i nisu pohvale, održati tanku nit integracija BiH prema EU.

Šefica EU diplomatije je, ako dobro pogledate, razgovarala sa bh. zvaničnicima kao učiteljica s djecom, koja zbog ovih ili onih razloga nisu u stanju uraditi zadaću. I ona zna da ako zauzme tvrđi stav, ili im ukaže na istinu – da oni tome nisu vični, da prijeti mogućnost da se ta djeca potpuno otuđe i krenu bježati iz škole.

VIJESTI.BA: Iz nevladinog sektora, udruženja poslodavaca ali i šire javnosti poručuju da se provođenje reformske agende nalazi u zastoju. Kako Vi gledate na dinamiku provođenja reformskih zakona, odnosno nije li ta tema u zadnje vrijeme stavljena na margine interesovanja javnosti?

GRATZ:  Imali smo pompezne najave iz Vlade o 30 hiljada novih radnih mjesta, a onda su se prije neki dan oglasili poslodavci i kazali da je Vlada FBiH nizom loših odluka (od oporezivanja regresa i toplih obroka do Zakona o porezu na dobit) zapravo – narušila poslovni ambijent. Samo neuvrštavanjem amandmana, koje je podržala Privredna komora ZDK, a koje smo uputili na Predstavničkom domu, izgubljeno je hiljade radnih mjesta, što je i Udruženje poslovaca svojim otvorenim pismom Vladi potvrdilo.

U suštini, posljednja i jedina ozbiljna pozitivna promjena u privrednom zakonodavstvu bio je Zakon o radu, koji je imao punu podršku privrednika, koji stvaraju radna mjesta, a kasnije i od samih sindikata. Oni koji su bili protiv reformi tada, dobili su kasnije ono što su htjeli, a to je da više nikakvih ozbiljinijih promjena nije bilo, zbog čega i jesmo ovdje. U državi gdje je oko 520.000 nezaposlenih, političku borbu za očuvanje statusa quo – nije moguće pozitivno ocijeniti, bilo da dolazi od vlasti, bilo da dolazi od opozicije. Svaki prijedlog, bilo Vlade bilo opozicije, koji ide u tom smjeru, ima našu podršku, a fikcije o ‘radikalnom porastu radnih mjesta’ koje su plod statističke montaže – nikada neće biti naš put.

Postoje pojedinci koji razdvajaju interes države, s jedne, interes radnika, s druge, i interes poslodavaca s treće. Moje mišljenje je da i država i radnici i poslodavci, i što je izuzetno važno – nezaposleni, imaju zajednički interes, a to je stvaranje radnih mjesta što će radnicima donijeti manja opterećnja i više zarade, nezaposlenima posao, poslodavcima širenje proizvodnje, a državi veću poresku bazu.

Razgovarao: Nihad Hebibović

vijesti.ba/visoko.ba