Glazbeno buđenje srednjovjekovne priče – Koncertna djelatnost Bartolomeja Stankovića

Autro: Melisa Marija Zerdo, prof.

Posjedovati unutarnji stvaralački nagon, u vrijeme jeftinog (d)oživljavanja glazbe, nesvakidašnji je prizor. Bartolomej Stanković ne posustaje. U borbi s preprekama današnjeg stila življenja, usuđuje se glazbom izravno upitati: zaboravljamo li kako stojimo na tlu povijesti, koračamo onim mjestima gdje su nečija stopala utisnula trag postojanja, dodirujemo zidine koje skrivaju priče o drugačijem vremenu? Jesmo li previše hladni, egoistični ili sebični, pa nas se ne tiče što je ostalo još nekoliko komadića svjedočanstva, koji izviruju iz zagrljaja travki, žila, drveća? Profinjenim glazbenim odabirom uspješno nas podsjeća na prisutnost davnine.

Stari grad Visoki

Bartolomej Stanković čini naizgled nemoguće. U svome djelovanju svjedoči jakom voljom, odvažnošću i motiviranošću, kao odrazima nutarnje snage a koja u konačnici vodi ka ostvarenju. Koncertima održanim na ostacima starih bosanskohercegovačkih gradova, svoju publiku uspijeva otrgnuti od svakodnevne usiljenosti i povesti putem glazbenog misterija. Sama ideja je zahtjevna, ali iznimno vrijedna. Ona oživljava prošlost u sadašnjosti i opravdava imena sva tri albuma – Balkan madness kroz povijest i folklorne motive, Voyage kroz putovanje u različite epohe i Resonace kroz zvučnost prostora u novom vremenu. Bartolomejevi koncerti puni su simbolike. U njima se ne uživa površno, nego razmatra, promišlja i gleda šire i dublje u trenutku oživljavanja glazbe. Ravnodušnosti nema mjesta. Bartolomej kao izvođač prenosi emocionalnu širinu i ne dopušta slušatelju otići u stanje odsustva. Slušatelj tako biva uronjeni u vremenski međuprostor. Bartolomej oživljava riječima neopisivo, čuvstveno nedokučivo i umjetnički bezvremensko. 

Koncert Resonance Stari grad Visoki 

Stari grad Visoki – frekvencija postojanja 

Kreiranje društvenih događaja imalo je važno mjesto u povijesti glazbe. Bio je to način upoznavanja, stil življenja i idealan put ka ostvarenju. Događaji u današnje vrijeme dobili su posve drugi oblik. Odabrati zaboravljene i donekle zapuštene lokacije nije ni hrabrost, ni ludost, nego svjesnost o postojanju mjesta koje u svojoj nutrini krije žilu povijesti, koja treba biti čuvana, oživljena, njegovana daškom neobičnosti. Stari grad Visoki iznova je probuđen. Bartolomej uključuje glazbeno-psihološki osjet. Publiku potiče na simbolično doživljavanje albuma. U društvu vlastite ”ludosti” odlučujemo se na putovanje krivudavim, uzanim putem. Uspinjući se zastajkujemo upoznavajući životnu stazu skladatelja. Na vrhuncu doživljavamo vibraciju, osjećamo frekvencije i prostor ispunjen zvukom, sjedinjujući se s prirodom u glazbenoj meditaciji. Rezoniramo s onim što osjećamo. Spontano, jednostavno, drugačije. 

Sinteza koja se dogodila na Starom gradu Visoki je čudesna. Izvođač ostvaruje poseban kontakt s publikom stvaranjem neponovljiva momenta. Koliko god se činilo jednostavno, koncert održan u prirodi protkan je dubljim pothvatima. Bartolomej potiče slušatelja na stapanje zvučnog izvorišta, prirode i klavira, i otkrivanje notnog zapisa u onome što je oko nas kreirano. Skriveni je to zadatak osluškivanja triju stupova nesvakidašnjeg susreta prirode, povijesti i čovjekove nutrine. Stari grad Visoki postaje mjesto trenutka unutar kojeg se čovjek ostvaruje u svome postojanju. 

Kraljevski grad Bobovac – avantura povijesti

Kad pomislimo kako je Bartolomej u koncertnoj inovativnosti dosegao vrhunac, dobivamo novi poziv na putovanje. Povratak je to starom kraljevski gradu Bobovcu. Ovoga puta proživljavamo intenzivniju avanturu povijesti. Ona se ne zrcali samo u oživljenoj glazbi, nego u simbiozi mirisa, zvuka i suživota čovjeka i prirode. Stari popločani put podsjetnik je na naš životni put. Događaj biva tako čulan i emocionalno opipljiv. Slušatelj je priljubljen uz glazbeni okvir i zaokupljen mislima o djelovanju i nekadašnjoj prisutnosti kraljice Katarine ili drugim znacima dvorskog života. Veličanstven je trenutak kada slušatelj skriva nutrinu i nesputano biva sjedinjen s vlastitom intimom. Glazbenim podražajima Bartolomej potiče čovjekov povratak samome k sebi. 

Bobovac

Koncertom na Bobovcu zaokružuje se cjelina. Izvođenjem skladbi Balkan madness i Sjetni princ, polifoničara i jazz skladatelja Samira Fejzića, prostor biva ispunjen daškom davnine. U sjetnom trenutku slušatelj doživljava sjedinjenje izmiješanih osjećaja u melankolično-poetičnoj melodijskoj strukturi. Harmoniju ne čini samo pratnja lijeve ruke, nego cijeli ambijent u kojem priroda diše uz prizvuk ptičjeg pjeva. Emocionalna gradacija potaknuta je čudesnim izvorištem – slušanjem skladbi našeg suvremenika na mjestu gdje povijest spava a budućnost želi izreći novu priču. 


Bartolomej svojim koncertima nenametljivo pokazuje svestranost. On ne očekuje da se velike stvari dogode same po sebi. Kreira ih u punini svoje samostalnosti i stavlja na raspolaganje slušateljima. U njima ne uživa samo on kao izvođač. Glazbu utiskuje u prostor sjećanja. Bartolomej ne čini spektakularne koncerte jer to želi. Koncerti se dogode kao reakcija njegove maštovitosti i istinske želje da ih tako oživljene daruje ljubiteljima glazbe.


 
Za Baglamu: Melisa Marija Zerdo, prof.