Iako su oba sagovornika saglasna u ocjeni da su razgovor i kompromis neophodni, po svemu sudeći, dogovora o izmejnama Izbornog zakona BiH ni na vidiku.
“Sve što se u posljednje vrijeme dešava u našoj političkoj realnosti, posebno na prosturu FBiH, a i na nivou BiH, na indirektan način je povezano sa Izbornim zakonom BiH, pa čak i dešavanja u regionu, te nastupi lidera pojednih susjednih država i slično”, upozorio je Genjac, komentarišući mogućnost da se izmjene izbornog zakonodavstva BiH mogu dovesti u vezu sa izjavom predsjednika FBiH Marinka Čavare o potencijalnom raspuštanju Federalnog parlamenta ukoliko budžet FBiH za 2018. godinu ne bude usvojen.
Na direktan upit urednice i voditeljice Duške Jurišić da li se radi o ucjenama HDZ-a BiH, Genjac je odgovorio potvrdno, te konstatovao da ucjene nikada nisu dale dobre rezultate, naprotiv, uglavnom nanose štetu.
S druge strane, Čolak je demantovao da se dva pomenuta slučaja mogu dovesti u vezu, izrazivši uvjerenje da će budžet FBiH biti usvojen.
No, to nije slučaj kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona po prijedlogu HNS-a, iako želi da ovo zakonsko rješenje dobije podršku parlamentarne većine.
“Svi moramo biti ozbiljni i na visini zadatka, jer je pitanje izbornog zakonodavstva prevažno pitanje za sve nas u BiH”, istakao je Čolak.
On je podsjetio da je od donošenja odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda po apelaciji Bože Ljubića prošlo više od godinu dana. Odluku je trebalo implementirati u narednih šest mjeseci, no do toga nije došlo. Ustavni sud BiH, dodao je, ne samo da je proglasio neustavnim određene odredbe, nego ih je stavio izvan snage.
“Dugo samo razgovarali sa SDA i bili smo u dobroj fazi, skoro došli do određenih rješenja, ali su stvari nažalost krenule u neželjenom pravcu, a vrijeme je prolazilo. Poučeni iskustvom u vezi sa neimplementacijom odluke u vezi sa Mostarom, napravili smo prijedlog na bazi razgovora sa SDA i pustili u parlamentarnu proceduru. On je tu gdje jeste. Vjerujem da će na narednoj sjednici biti okončana rasprava i vidjećemo rezultat”, kazao je Čolak.
U slučaju da Izborni zakon BiH ne bude izmjenjen, u pitanje se dovodi implementacija izbornih rezultata, a odgovorni će, prema Čolakovim riječima, biti akteri koji nisu uspjeli postići dogovor.
“Recimo da su to SDA i HDZ, jer imaju najviše kapaciteta i učestvuju u vlasti na nivou BiH. Odluka se može implementirati jedino ako primjenjujemo ono što je odluka kazala – legitiman izbor. Ako po svaku cijenu izbjegavate da se odluka provede na način kako je to Ustavni sud naložio, nije moguće doći do obostrano prihvatljivog rješenja”, konstatovao je Čolak.
Genjac je upozorio da pitanje izmjena izbornog zakonodavstva duboko zadire u buduće odnose u BiH i put kojim ova država treba da ide.
Za stanje u Predsjedništvu BiH direktno je optužio lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji nije prihvatio tzv Fileov model, iako je on bio prihvatljiv svim drugim političkim strankama, pa i EU.
“Da je tada prihvaćeno to rješenje, danas bismo imali manje problema. Pružena ruka je odbijena, pa se sada pribjegava iracionalnoj politici ucjena, čak i do toga da se pitanje potpisivanja sporazuma države BiH sa Islamskom zajednicom uslovljava se izmjenom Izbornog zakona, nakon što je prihvaćen sporazu sa Vatikanom i SPC-om bez ikakvih uslova. I to izmjenom koja odgovara jednoj opciji, što je neprihvatljivo”, ocijenio je Genjac.
Na njegovu više puta ponovljenu konstataciju kako je HNS-ov prijedlog diskriminatoran, Čolak je naveo da je ovaj prijedlog prošao dodatnu reviziju Ustavnog suda BiH po zahtjevu Kluba Bošnjaka o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te da je Sud rekao da takve povrede nema i da je zakonsko rješenje u skladu sa Ustavom BiH.
“Moj osjećaj je takav da SDA i neke druge stranke u FBiH žele zadržati status quo, što je za HDZ BiH neprihvatljivo. Status quo treba prekinuti i niko ne treba da se boji izbora legitimnih predstavnika tri konstiutivna naroda”, istakao je Čolak.
Genjac je poručio kako se ne radi o statusu quo, nego da je riječ o postojećem ustavno-pravnom aranžmanu, koji je prihvaćen, potpisan i dogovoren, važeći, legitiman i leganal i ima se poštovati.
“Propisano je kako se vrši svaka promjena tog aranžmana – dogovorom i usaglašavanjem, nema insistiranja na statusu quo, ali nema ni ucjena i pritisaka. Možemo dobiti rješenje za izmjene Izbornog zakona, ali na principima dogovora i kompromisa, uvažavajući kapitalne činjenice”, poručio je Genjac.
Osvrćući se na nedavnu zvaničnu posjetu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Turskoj, te pokušaja lobiranja za izmjene Izbornog zakona BiH kod predsjednika ove države Redžepa Taipa Erdoana, Čolak je kazao da ne vidi ništa sporno u tome da prijateljske države pomognu BiH.
“Turska je zemlja članica PIC-a i niko mi ne može reći da nema uticaja na BiH. Hrvatska je naša prijateljska zemlja koja ima ustavnu obavezu brinuti se o Hrvatima u BiH, ali je i supotpisnica Dejtonskog sporazuma i u interesu joj je da BiH što prije napreduje na evroatlantskom putu. Ne vidim ništa sporno i mislim da je dobro da nam prijatelji pomognu. Ako neko misli da će nam ovo napisati neko u Hrvatskoj, Turskoj ili nekoj drugoj zemlji, u grdnoj je zabludi. Mi smo ti koji moraju napraviti rješenje, uz dopuštenje da nam drugi mogu pomoći”, mišljenja je Čolak.
S druge strane, Genjac tvrdi da je miješanje u unutrašnje pitanja BiH nedopustivo.
“Predsjednica Hrvatske, kao zemlje potpisnica Dejtonskog sporazuma i prihvatajući obaveze da ga poštuje, ima puno prečih poslova, umjesto što po evropskim prestonicama i Turskoj govori o unutrašnjim pitanjima BiH. Lobirati za izmjene Izbornog zakona BiH, i to prema jednom prijedlogu, te prepadati Evropu sa raznim islamizmima i ekstremizmima u BiH ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima dviju suverenih država”, poručio je Genjac.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.