Gdje je sloboda medija u BiH?

GDJE JE SLOBODA MEDIJA U BIH?!

Svjetski dan slobode medija, 3. maj, obilježava se s ciljem podizanja svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija.

Svaki napad protiv slobode medija je napad protiv međunarodnog prava, protiv čovječnosti, te protiv same slobode.

Današnji dan bi trebalo da podsjeti države da je njihova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja u medijima koji su nezaobilazni u ulozi izgradnje i očuvanja demokratije.

Uspostavom Svjetskog dana slobode medija, želi se upozoriti na to da se sloboda medija svakodnevno onemogućava u zemljama širom svijeta. Publikacije su cenzurisane, a novinari, urednici i izdavači se napadaju, zatvaraju i ubijaju.

Afrički novinari, želeći zaštititi novinarska prava i poticati na medijski pluralizam i nezavisnost, 3. maja 1991. godine, donijeli su Deklaraciju u Windhoeku u Namibiji. Deklaracija proklamira načela slobode štampe, pod kojom se podrazumijeva neovisnost u odnosu na političke, ekonomske i vladajuće strukture.

Odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela je Generalna skupština UN-a 1993. godine, a na taj dan UNESCO tradicionalno održava konferenciju na kojoj sudjeluju medijski radnici, organizacije za slobodu štampe i specijalizirane agencije UN-a, kako bi procijenili stanje u medijima diljem svijeta.

Na ovaj datum odaje se i priznanje svim novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao. UNESCO dodjeljuje nagradu za slobodu medija “Guillermo Cano”, nazvanu po kolumbijskom novinaru koji je ubijen ispred kancelarije lista El Espectador u Bogoti 17. decembra 1986. zbog članaka koji su smetali narko-kartelima.

Slobodni i nezavisni mediji povezani su sa nizom pozitivnih rezultata koji su posebno važni za zaustavljanje siromaštva, jačanje civilnog društva, institucionalne promjene, političku transparentnost, podršku obrazovanju, svijest o javnom zdravlju te održivi način života.

U osnovama demokratije i mira svakako se nalaze slobodni, sigurni i nezavisni mediji. Vlade, mediji i civilno društvo imaju ulogu u očuvanju tih osnova , a na  današnji dan se potvrđuje predanost misiji slobode.

Puno prašine se diže i oko često postavljanog pitanja, vezano za zaštitu samog novinarskog ”zanata”, te licenciranja ovog poslovnog poziva. Svi se slažu kako odlični novinari često nemaju nužno završen fakultet, ali važnost usvajanja pravila, izučavanja  medijske etike, teorije informacija, poštivanja marginalnih grupa i sl., jesu neminovna iskustva  koja samo fakulteti ili određene edukacije mogu ponuditi. Pored toga neminovno je da se novinari udruže u sindikate da bi se izborili za svoja osnovna prvenstveno ljudska prava.

Stanje u medijima u BiH je loše, ove godine zbog uticaja pandemije koronavirusa stanje je još gore, mnogi novinari nisu u mogućnosti da dolaze na konferencije, dobijaju otkaze, a terenske priče su uglavnom otkazane.

Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) smatra da su mediji u BiH slobodniji u odnosu na zemlje regije.

“Međutim, koliko god formalno bili slobodni, u isto vrijeme su opterećeni problemom medijskog vlasništva, pritisaka od strane vlasnika i/ili urednika, političke i finansijske kontrole, odsustva jasne regulative koja definiše rad medija, nedostatak profesionalne podrške u vidu jakog udruženja i/ili sindikata, lošeg obrazovnog okvira, itd. Da zaključim, mediji su slobodni koliko je i društvo u BiH demokratsko”, rekla je Leila za BUKU.

Elvira Jukić – Mujkić, glavna i odgovorna urednica Media.ba ističe da je rad medija  u proteklih godinu bio globalno ugrožen, u nekim državama i blokiran, a u velikoj većini država svijeta pozicija medija je problematična i vrlo loša.

“Tokom pandemije se drastično pogoršao pristup informacijama i teže je bilo kretati se po terenu, što su samo neke od karakteristika novinarske profesije kada govorimo o protekloj godini. Bosni i Hercegovini mediji rade pod velikim pritiscima, a u svom novom pregledu stanja medija u BiH, Reporteri bez granica naglašavaju kako je polarizovana politička klima stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu medija i da su evidentne uređivačke politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje. U dijelu za BiH se navodi i kako se novinare napada zbog onoga o čemu izvještavaju a političari podižu tužbe za klevetu kao način zastrašivanja novinara i odvraćanja od obavljanja njihovog posla”, rekla je Elvira za BUKU.

Milorad Milojević, novinar RSE smatra da nivo slobode u radu jednog novinara zavisi pojedinačno od medija do medija i zaista ima osjećaj da je najteže biti novinar na nekom od javnih servisa.  

“No ni privatni mediji tu ne zaostaju, jer i tu je u mnogočemu rad ograničen time da li je vlasnik medijske kuće naklonjen nekoj od političkih opcija. Problem je i ekonomske prirode, jer na slobodu medija  utiču i kompanije koje plaćaju velike iznose za reklame i time direktno utiču na uređivačku politiku.  Mislim da je sloboda u radu novinara vidljivija jedino u medijima koji se finansiraju kroz razne međunarodne projekte koji podstiču rad nezavisnih medija. Takvih je medija veoma malo danas u BiH”, rekao je za BUKU Milojević.

Dodaje da je nivo novinarskih sloboda drastično smanjen pogotovo u zadnjih petnaestak godina, otkako se smanjio nivo međunarodne podrške razvoju domaćih medija.  

“Politika je jedva dočekala takvo stanje i stavila šapu na gotovo sve medije. Tolika je ta politička zavisnost da političke opcije praktično ratuju putem medija”, zaključuje.

REPORTERI BEZ GRANICA

Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju Svjetski indeks slobode medija upozoravaju kako je došlo do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije COVID-19 širom svijeta.

Novi Svjetski indeks slobode medija, objavljen 20. aprila, procijenio je situaciju u medijima tokom 2020. u 180 zemalja, a zaključak je da 73 posto njih ima ozbiljne probleme s medijskim slobodama.

Izvještaj raspoređuje države u šest oblasti po rangiranju indeksa slobode medija gdje se na prvom mjestu nalazi Norveška sa indeksom 6,72 dok je Eritreja sa indeksom 81,45 na posljednjem 180. mjestu.

Od zemalja koje se nalaze u zoni Evropska unija/Balkana – Hrvatska je napredovala za tri mjesta – nalazi se na 56. mjestu sa indeksom 27,95 dok je prošle godine bila na 59. U istoj, trećoj zoni nalazi se i Bosna i Hercegovina na 58. mjestu sa indeksom 28,34.

Kako izvještaj Reportera bez granica grupiše raspon sloboda medija u istoj zoni nalazi se i Srbija, ali na 93. mjestu sa indeksom 32,03, te Crna Gora na 104. mjestu sa indeksom 34,33.

Sjeverna Makedonija je na 90. mjestu, što je skok od dva polja od prošlog izvještaja Reportera bez granica.

Albanija je na 83. mjestu sa indeksom 30,59, dok se Kosovo nalazi na 78. mjestu sa indeksom 30,32 i bilježi pad od osam mjesta po pitanju slobode medija.

Zemlje zapadnog Balkana nalaze se u narandžastoj zoni što je ocjenjeno kao “loše” stanje sloboda medija.

Buka