Garić: Bh. nacionalna društva su temeljne organizacije kulture naroda BiH

Srpsko kulturno-prosvjetno društvo “Prosvjeta“ koje ove godine obilježava 120 godina od osnivanja je društvo koje je kroz svoju istoriju prošlo kroz teške periode – tri puta je zabranjivan rad društva, od 1914. do 1918., od 1941. do 1945. i od 1949. do 1990. godine.

-Ako tako gledamo, svako od obnavljanja rada bi moglo biti povod za obilježavanje i slavlja, jer je ‘Prosvjeta’ poput ptice feniks iz pogroma i pepela ratova i uništenja, ustajala i ponovo rasla. No, ova godina je ipak najznačajnija, jer tada evociramo uspomene na onu davnu 1902. godinu, kada su najviđeniji, najugledniji i najumniji Srbi iz Bosne i Hercegovine, nakon dugih priprema dobili dozvolu od austro-ugarskih vlasti, i osnovali Srpsko prosvjetno i kulturno društvo ‘Prosvjeta’ – izjavio je Feni predsjednik Upravog odbora Društva “Prosvjeta” Dejan Garić.

Govoreći o jubileju, 120 godina od osnivanja Društva, Garić podsjeća da je obilježavanje počelo još 5. januara, na tradicionalnom Božićnom koncertu te da se nastavlja kroz cijelu godinu. Tako će najesen biti održana velika svečana akademija, gdje će se kroz muziku, scenske izvedbe i izložbe prikazati ovih 120 godina, sve one značajne periode rada i dostignuća Prosvjete.

-Tada ćemo se prisjetiti i naših velikana – nezahvalno je i nabrajati ih, ali evo da spomenem samo neke koji su utkani u naše društvo – Aleksu Šantića, Jovu Besarovića, Vasilja i Šćepana Grđića, Milana Srškića, pa onda i Ivu Andrića, koji je bio prijatelj ‘Prosvjete’, i svoje prve radove objavljivao upravo u njenim publikacijama, a tu su i oni koji su u novije vrijeme utirali put ‘Prosvjeti’ – Teodor Romanić, Nikola Kovač, Boro Spasojević, Milica Kajević, Goran Simić i mnogi drugi. I niko od njih nije manje ili više važan, jer je i za njih na prvom mjestu bila ideja koja je oličena u simbolu ‘Prosvjete’ – alegorijskom liku žene koja sjedi i drži otvorenu knjigu i baklju u podignutoj ruci, tako osvjetljavajući put prosvjećivanju i razbijajući tamu neznanja – naglašava Garić.

Podvlači i da će u maju “Prosvjeta” predstaviti jedan od najvećih projekata u posljednjih nekoliko godina. U tom kontekstu podsjeća da je 1911. godinu u okviru “Prosvjete” osnovana “Centralna srpska biblioteka u Sarajevu”. Između dva svjetska rata, ova biblioteka mijenja ime u “Prosvjetina centralna biblioteka” i pored centrale, ima i podružnice u brojnim mjestima u BiH. U tom periodu, kada je osnovana, to je bila najveća javna biblioteka u Sarajevu i BiH, te će uoči II svjetskog rata doseći broj od oko 70.000 naslova i više od 100.000 svezaka.

-Dobar dio fundusa biblioteke nestaće u ustaškim pogromima, a ono što je preživjelo rat 1949., nakon ukidanja nacionalnih društava, prelazi u Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku koja je na taj način donekle i iznikla iz Prosvjetine biblioteke -ističe Garić.

Navodi da je devedesetih godina prošlog vijeka u Prosvjeti počelo obnavljanje fonda biblioteke. Taj proces, kaže on, traje već 20 godina i sada je vrijeme da biblioteka ponovo ugleda svjetlost dana.

-Obnovljena Prosvjetina biblioteka će 5. maja biti otvorena u savremenom ruhu. A uz nju i čitaonica i društveni centar, te tako očekujemo da to postane mjesto okupljanja ljubitelja knjige, mjesto gdje će se moći pročitati dnevna i sedmična štampa iz cijele regije, gdje će se održavati susreti književnika, mladih nada, ljubitelja pisane riječi… Biblioteka danas ima velik broj rijetkih i raritetnih izdanja, tako da će biti i mjesto na kome će istraživači i studenti moći pronaći građu za svoje radove i istraživanja – kazao je.

Govoreći o ciljevima SPKD “Prosvjeta kroz vrijeme, Garić pojašnjava da Društvo ne može i ne želi bježati od onih ciljeva koji su zacrtani još prije 120 godina, i danas su oni isti.

-Istina, danas više nismo analfabetsko društvo koje treba opismenjavanje, ali smo društvo koje, kao i svako drugo, treba oplemenjavanje, i to i činimo. I danas, kao i prije, tražimo i pronalazimo mlade i nadarene ljude, stipendiramo ih i pomažemo im da uspješno prođu i završe školovanje i da se ostvare u svojim idejama i snovima. I sretni smo što ta predivna mladost svoje ideje i kreativnost poklanja i Prosvjeti i na taj način uzvraća ono malo što činimo za njih. Naravno, zbog svima nama poznatih problema kada je u pitanju finansiranje kulturnih i prosvjetnih aktivnosti, nismo u mogućnosti finansirati i stipendirati onoliko učenika i studenata koliko bismo željeli, ali ipak uspijevamo godišnje da obezbijedimo oko 15 stipendija – ističe Gariće.

Kaže da se “Prosvjeta” trudi da ide u susret sa savremenim tehnologijama, te da su pored standardnih aktivnosti prisutni i na društvenim mrežama, te da organizuju multimedijalne prezentacije. Tako je posljednjih nekoliko godina otvorila prostor mladim ljudima kojima je dana mogućnost i sloboda da iskažu svoju kreativnost i ideje.

-Jedan od ciljeva nam je ponovno ojačati ime ‘Prosvjete’ jer, moramo biti iskreni, dobar broj građana nacionalna kulturna društva percipira kao kulturno-umjetnička društva. Brojni su razlozi za to, ali na nama je da pokažemo značaj i ulogu ovih društava. Najbolji opis je to da smo mi temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo da u ovoj zemlji postoji samo jedna institucija kulture koja je starija od nacionalnih kulturnih društava, a to je Zemaljski muzej. Sve ostale institucije su nastale decenijama kasnije. A ‘Prosvjeta’, kao i ostala društva, su od početka XX vijeka oblikovali društvenu i intelektualnu elitu cijele zemlje. Mi naravno i danas baštinimo tradiciju koju su naši osnivači zacrtali, ali je prilagođavamo novom vremenu, jer ‘Prosvjeta’ mora ići u korak sa svojim narodom i s vremenom – potcrtao je Garić.

Govoreći o izdavačkoj djelatnosti Društva, kazao je da je iako “Prosvjeta“ primarno nije izdavačka kuća, ipak jedno od najagilnijih društava kada je izdavaštvo u pitanju. Tako godišnje Društvo objavi i desetak različitih naslova.

-Ono što nam je već neko vrijeme u fokusu jesu stari rukopisi, zaboravljena djela, knjige koje su štampane prije stotinu i više godina i koje su izgubljene i zaboravljene, te koje je danas nemoguće naći. Upravo te bisere pronalazimo i vraćamo u život novim izdanjima i reprintima – podvukao je.

Tako navodi nekoliko naslova, poput zbirke “Sarajke“ koju je prikupljao Milan Bugarinović još krajem XIX vijeka, a radi se o zbirci srpskih narodnih ženskih pjesama, zatim pripovjetke koje je pisao Niko Besarović, a koje su izvorno objavljene u Bosanskoj vili 1880-ih godina, kao i “Priče iz stare mahale i čaršije“ koje je između dva svjetska rata objavio Vladislav Skarić.

-Od novih naslova, nedavno je iz štampe izašla druga knjiga u ediciji ‘Ženska lica Bosne’, a radi se o knjizi ‘Priče o bosanskim ženama“ u kojoj Dragana Tomašević donosi priče i biografije o 22 značajne žene koje su, svaka na svoj način, oblikovale Bosnu i Hercegovinu. U pripremi je još nekoliko knjiga. Radimo na objavljivanju djela Riste Trifkovića, a pred samim izlaskom je jedno veoma vrijedno djelo – ‘Vampiri na Balkanu’. Radi se o antologiji tekstova s cijelog područja Balkana koji književno, esejistički i antropološki tretiraju fenomen vampira. Ne zaboravimo da je ovo fenomen koji vodi korijene upravo sa Balkana, te da je sama riječ ‘vampir’ jedina izvorna riječ srpskog jezika koja je ušla u sve svjetske riječnike. Ovo će biti jedinstveno antologijsko djelo koje će na jednom mjestu okupiti sve što je relevantno na ovu temu -podvukao je Garić.

Kad je riječ o periodici, naglašava da je “Prosvjeta” izdavač najstarijieg časopisa koji i danas izlazi na našim prostorima, a to je “Bosanska Vila“ koja je prvi put izašla 1885. godine i starija je od same “Prosvjete“. U onim najtežim ratnim danima, 1994. godine, “Prosvjeta“ je ponovo pokrenula izlazak “Bosanske Vile“ koja od tada izlazi u kontinuitetu.

-Posljednje dvije godine smo malo usporili, pa je ‘Vila’ zbog pandemije izlazila jednom godišnje, no danas smo se ponovo vratili na redovni ritam, dva dvobroja godišnje, zahvaljujući agilnom uredništvu – glavnom uredniku Goranu Karanoviću iz Mostara, te urednicima Tanji Stupar-Trifunović iz Banje Luke i Danilu Lučiću iz Beograda. I dalje se držimo tradicije, kulturnih i književnih priloga i tekstova, ali i aktuelnih društvenih tema – kazao je Garić.

Problemi sa kojima se susreće Društvo, kako je ocijenio, su istovjetni s problemima sa kojima se susreću svi koji se bave kulturom u ovoj zemlji, a to su finansije.

-Svima je poznato da kada nastupe krize, onda se prvo na udaru nađe kultura. Zaboravlja se da je pored hrane za tijelo, neophodna i hrana za duh i dušu. Naravno, zahvalni smo onim nivoima vlasti koji prepoznaju naš rad i finansijski pomažu. Nije jednostavno i neophodna su sredstva, da pronađete rukopise, pretražite arhive, platite prevodioce i autore, štampate knjige, organizujete koncerte, stipendirate đake i učenike. Srećom, još uvijek postoje ljudi koji volonterski rade i to je slučaj i sa nama u ‘Prosvjeti’ gdje veliki broj entuzijasta ulaže svoje vrijeme i trud kako bi sve funkcionisalo – kaže on.

Pored toga, istaknuo je veliki problem s kojim se “Prosvjeta“, a i ostala nacionalna kulturna društva, suočavaju, a to je problem oduzete i nacionalizovane imovine. Do 1949. godine “Prosvjeta“ je izgradila i u svom vlasništvu imala 15 zgrada u samom centru Sarajeva.

-Napomenimo tu najbitniju, zgradu ‘Prosvjetinog’ doma na obali, u ulici Sime Milutinovića Sarajlije, koja je na zemljištu koje je zavještala porodica Besarović, izgrađena sredstvima koje su prikupili tadašnji članovi ‘Prosvjete’ davne 1912. godine. Dodajmo još oko 30 nekretnina širom BiH, koje su služile upravo u svrhu provjećivanja i kulturnog uzdizanja. Sve to je jednim potezom pera oduzeto 1949. godine i do danas nije vraćeno. Paradoks i apsurd današnje Bosne i Hercegovine je to što ‘Prosvjeta’ danas radi u svojoj zgradi, koju je kao što rekoh sama ‘Prosvjeta’ izgradila, ali je i dalje podstanar u svome prostoru, te plaćamo zakupninu za nešto što bi trebalo da je naše vlasništvo – kaže Garić.

Naglašava da je problem restitucije i povrata imovine samo u Bosni i Hercegovini već više od decenije zaključan u ladicama parlamentaraca, dok su sve zemlje u regiji taj problem davno riješili, na različite načine. Niko ne očekuje, kako je rekao, da se taj problem riješi preko noći, ali ne treba zaboraviti da je i to jedan od uslova puta ka evropskim integracijama.

Kad je riječ o saradnji sa ostalim srodnim nacionalnim drištvima, Garić kaže da je “Prosvjeta“ od samog osnivanja imala dobru saradnju s ostalim društvima. Tako podsjeća da je još prije skoro jednog vijeka zajedno sa tadašnjim “Gajret“ imala zajedničke internate i đačke domove. Ta se tradicija saradnje, smatra, nastavlja, čak se podiže na viši nivo.

Tako je prije dvije zajedno s “Preporodom“, “Napretkom“ i “La Benevolencijom“ i formalizovana saradnja potpisivanjem sporazuma o saradnji i osnivanjem Međukulturnog vijeća BiH. Te godine organizovan je prvi zajednički koncert “Sazvučja“ u Sarajevu, te naredne godine u Mostaru.

-Ovaj projekt se pokazao kao nešto što BiH treba i nastavljamo ga i ove godine, sa ‘Sazvučjim’ koja će posjetiti Brčko, a koja će pratiti i zajednička izložba o istorijatu i značaju četiri društva, i koja će putovati gradovima BiH. Pored toga, u saradnji s ‘Preporodom’ pokrenuli smo zajedničku ediciju ‘Ženska lica Bosne’ u kojoj su već izašle dvije knjige, a planirano je da intenziviramo ovu ediciju, te da godišnje izlaze dva naslova i da se u cijelu priču uključe i preostala dva društva -dodao je.

Kaže da se čelni ljudi ovih društava redovno sreću, dogovaraju zajednički rad i projekte.

– Cilj nam je da sinergijom potaknemo i institucionalne promjene, te da budemo zakonski prepoznati kao temeljne institucije kulture, te da još jednom pokažemo da naše razlike trebaju da budu nit koja nas povezuje, a ne razdvaja, i da u moru podjela postoje ljudi koji rade zajedno i shvataju da je kultura jedno nerazmrsivo klupko, u kome svako od nas ima svoje niti koje samo zajedno čine cjelinu i posebnost te da smo mi zajedno spremni da je čuvamo i izgrađujemo – podvukao je u razgovoru za Fenu Dejan Garić.

Visoko.co.ba/federalna.ba