(FOTO) Svi zajedno do obnove Hrama sv. Prokopija u Visokom!

Na području Visokog trenutno se nalazi ukupno sedam nacionalnih spomenika BiH, što je za jedan relativno mali grad veoma značajna brojka. Jedan od tih spomenika koji su pod zaštitom države je i Hram sv. Prokopija, pravoslavni sakralni objekat koji je izgrađen 1857. godine. Dakle, ove godine obilježava 165 godina od svoje izgradnje i prema nekim podacima smatra se jednim od najstarijih hramova u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine, odmah iza Stare pravoslavne crkve u Sarajevu i Crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Travniku.

Hram sv. Prokopija nije mnogo nastradao u proteklom periodu, ali je godinama veliki problem stvarala vlaga, koja je u najvećoj mjeri oštetila fasadu i unutrašnje zidove, zajedno sa krovnom konstrukcijom koja se kompletna nije mijenjala, prema dostupnim informacijama, još od izgradnje crkve. Prije tri godine, uz blagoslov mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, donesena je odluka da se krene u sveobuhvatnu rekonstrukciju Hrama sv. Prokopija. U pitanju je zasigurno najveći poduhvat u novijoj istoriji visočke bogomolje. Do sada je urađen veliki dio posla i utrošena značajna finansijska sredstva. Nakon što su završeni vanjski radovi i radovi na krovu, tokom druge polovine 2021. godine završeni su i unutrašnji radovi na gornjem spratu Hrama.

“Želja nam je da obnovimo ovaj Sveti Hram složno i ne žaleći truda da bi nas Gospod Bog sve zajedno bogato nagradio, kako nas tako i naše potomstvo. Prije tri godine, kada smo započeli sa obnovom, znali smo da nas očekuje mnogo posla. No svjesno smo ušli u sve jer je crkva ono što nas zbližava sa Bogom. Nažalost, pandemija nas je u mnogome omela u ispunjavanju našeg cilja, jer se sve odrazilo i na radove i na priliv finansijskih sredstava, tako da radovi nisu išli planiranom dinamikom. Ipak, svi se zajedno nadamo da ćemo uskoro moći reći da smo pri kraju i će Visoko dobiti potpuno obnovljen nacionalni spomenik BiH”, rekao je protojerej Miljan Rađenović, administrator parohije visočke.

Nadležni sveštenik obilazi 30-ak pravoslavnih kuća

Zanimljivo je da je Visoko i prije ovog Hrama imalo svoju pravoslavnu bogomolju, a ona se nalazila na brdu iznad sadašnjeg hrama, odnosno u naselju Klisa, što je samo dokaz viševjekovnog postojanja pravoslavne zajednice ne području Visokog. Inače, prema popisu iz 1991. godine, živjela je 7.471 osoba koja se izjasnila kao Srbi ili 16,2 posto cjelokupnog stanovništva, dok je taj broj prema popisu iz 2013. godine drastično smanjen, pa je prije devet godina u Visokom živjelo samo 286 Srba ili 0,71 posto.

U međuvremenu je i taj broj opao te je prema riječima protojereja Miljana Rađenovića, “aktivno” tek oko 30-ak pravoslavnih kuća u kojima su pretežno osobe starije dobi. Naravno, sve se to mnogo održava na dolaske u Hram, pa je tako prosjek oko 10-ak vjernika koji dolaze na službe jednom mjesečno. Za razliku od predratnog perioda, kada je nadležni sveštenik živio u Visokom, sada Visoko nema svog stalnog sveštenika nego pripada Blažujskoj parohiji, odakle i stiže sveštenik na službe u Visoko.

Mira Vasić je „produžena ruka“ svim sveštenicima

“Još malo pa ulazim u desetu deceniju svog života i zaista bih željela da dok sam živa dočekam obnovu našeg Hrama. Još kao dijete sam dolazila ovdje i od tada sam vezana za našu svetinju. Prolazila sam sa njom i dobre i loše dane, pomagala koliko sam mogla, posebno u ovom postratnom periodu. Iako sam i tada bila u godinama nije mi bilo teško prati ćilime, tepihe, prozore i ostalo zbog pripreme za obilježavanje slave. Iskreno, drago mi je da se radi na obnovi Hrama sv. Prokopija, mada mislim da bi se još ljudi moglo i trebalo uključiti, jer ipak je ovo dio svih nas u Visokom”, ističe Mirjana Vasić, trenutno najstarija pravoslavna vjernica u Visokom, koja bi u augustu ove godine trebala napuniti 90 godina života.

Dodaje kako je uvijek bila bez dlake na jeziku i da je svi sveštenici znaju kao takvu, ali i da je upravo zato cijene i poštuju.

“Uvijek se trudim ukazati na određene stvari sve sa željom da se npr. neki kvarovi otklone ili poprave, da se bolje pripremi hrana za prijeme ili slave. Jer samo zajednički možemo doći do toga da nam Hram opet zasija u punom sjaju. Bez obzira što nas vjernika ima jako malo, ne smijemo dozvoliti da naša svetinja bude prazna, nego naprotiv, treba da bude ispunjena vjerom i ljubavlju prema svima”, dodala je.

Sveštenička kuća, u kojoj su visočki parosi živjeli do juna 1992. godine, nalazi se u samoj blizini Hrama sv. Prokopija. Nažalost, danas je u ruševnom stanju, a za kompletnu obnovu parohijskog doma potrebno je oko 100.000 KM, što je za sada ipak previše.

U Hramu sv. Prokopija u Visokom se nalazila jedna od najpoznatijih i najvećih zbirki ikona na našim prostorima. Najstarija ikona je urađena u vizantijskom ikonografskom maniru i potiče iz XV vijeka. Zbirka je nastala poklonima parohijana, ali i donošenjem ikona iz crkava u Sarajevu. Međutim, trenutno stanje većine ikona je dosta loše i potrebna je hitna restauracija ukoliko se one žele sačuvati. To će vjerovatno uslijediti nakon obnove Hrama.

Obnovi se raduje i Slobodan Nikolić, čiji je otac Sreten svojevremeno bio jedan od glavnih osoba u Crkvenom odboru i životu pravoslavne zajednice u Visokom.

“Moj otac je bio hadžija, posjedujem i potvrdu o njegovom odlasku na hadžiluk. Velika je to stvar bila tada, jer Visoko kroz svoju istoriju nema mnogo pravoslavaca koji su odlazili na hadž. To samo pokazuje koliko je on bio privržen crkvi i koliko se trudio da ispunjava sve svoje vjerske dužnosti. Upravo zato mi je drago što je obnova u toku i što će, ako Bog da, ovaj naš Hram sv. Prokopija ostati i generacijama iza nas, a ja se iskreno nadam da će biti vjernika koji će dolaziti u nju”, rekao je Nikolić.

Gradska uprava Visoko je aktivno uključena u pomoć obnovi Hrama

U obnovu su se uključili i Grad Visoko i visočki privrednici. Prije tri godine organizovana je i donatorska konferencija u Kulturnom centru Altindag u Visokom, gdje su privrednici imali priliku saznati više informacija o visočkom Hramu, dinamici radova te dati svoju pomoć. Također, gradska vlast izdvaja sredstva za obnovu i trudi se da bude produžena ruka Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Visoko. Aktuelni gradonačelnik je često u kontaktu sa protojerejom Rađenovićem, a prošle godine su i simboličnom šetnjom kroz grad željeli pokazati svima o suživotu i međusobnom pomoći na ovim prostorima.

“Šetnja i razgovor su poslužili da se dotaknemo brojnih tema, a trenutno najaktuelnija je obnova Hrama svetog Prokopija. Obnova unutrašnjosti ide malo sporije, ali se nadamo da će biti također ubrzo završena i da će Hram vratiti svoj sjaj, a ujedno obnovom i uređenjem Visoko će dobiti i još jedan predivan objekat koji će, sasvim sigurno, posjećivati i brojni gosti koji dolaze u Visoko”, izjavio je tom prilikom gradonačelnik Ganić.

Gradonačelnik Ganić, kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica u Visokom su redovni i dragi gosti na obilježavanju slave Hrama sv. Prokopija, koja se slavi svakog 21. jula. Na taj način šalje se lijepa slika u svijet, posebno u ovim teškim, nacionalno obojenim, vremenima.

Bez pomoći Mitropolije ne bi bilo ništa od radova

“Pored Gradske uprave Visoko, imali smo podršku i kantonalnih, federalnih i državnih ministarstava, i svima smo od srca zahvalni na tome. Ali činjenica je da za kompletnu obnovu treba još dosta finansijskih sredstava. Naš najveći donator je naša Mitropolija, na čelu da mitropolitom Hrizostomom i mi bez njih ne bi bili u stanju činiti sve ovo. Zato i ovim putem pozivam sve naše vjernike, sadašnje i bivše stanovnike Visokog, ljude dobre volje, privrednike i ostale da nam pomognu i da zajedno obnovimo našu kuću”, dodao je Rađenović.

Zanimljivo je da se i mnogobrojni stanovnici Visokog drugih konfesija, raduju obnovi Hrama i smatraju ga “svojim”, posebno se to odnosi na ljude koji žive u blizini, jer kako često naglašavaju, to je njihov komšiluk a komšiluk se uvijek treba paziti i čuvati.

„Onaj gore vidi sve“

“Svake godine pred Bajram dođem i dam prilog visočkoj crkvi. Nije to puno, ali je od srca. Ja nikada nisam dijelio ljude po imenu ili vjeri, za mene si ili čovjek ili nečovjek. Kada sam vidio, tačnije čuo da su krenuli radovi na obnovi, odlučio sam da se makar simbolično uključim u obnovu. Čak i ne živim u gradu, nego nekoliko kilometara od Visokog, ali sam izuzetno sretan što sve ovo vidim. Za mene su i džamije i crkve isto, to su naše svetinje”, rekao je srednjovječni Visočanin koji kako sam ističe jednostavno želi da ostane anoniman, čak i kada daje prilog ne želi da uzme priznanicu na kojoj će pisati njegovo ime.

“Nikakav papir ili potvrda meni ne trebaju. Onaj gore vidi sve, i meni je duša ispunjena kada mogu dati prilog”, poručio je.

Uz pomoć Boga, vjernika i svih dobrih ljudi, Hram sv. Prokopija će ponovo zasjati u pravom svjetlu i biti još jedan dokaz viševjekovnog života pravoslavne zajednice u Visokom, ali i zajedničkog života sa svim ostalim narodima.

“Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a”.

Visoko.co.ba/Neven Krajišnik