Kako istovremeno otvoriti vrata prošlosti, biti u sadašnjosti i gledati u budućnost? Jednostavno, fotografijom! A najbolja stvar je to što se ona nikada ne mijenja, čak i kada to rade ljudi na njoj.
U svijetu različitosti gdje nam je međusobna komunikacija neophodan faktor za egzistenciju i međusobno povezivanje, potreban nam je i univerzalni jezik kojim se možemo sporazumijevati bilo gdje u svijetu. Upravo fotografi su ti koji sve nas povezuju svojim izražavanjem – fotografijom. Samo jedna može da nam ispriča cijelu priču, složeniju i od najkompleksnijeg romana jer je to odlika iskusnog fotografa kome teži i učenik visočke Gimnazije Bakir Hadžiahmetović.
Bakir je učenik trećeg razreda društvenog izbornog područja Gimnazije “Visoko”. Svoje posmatranje stvari odlučio je zabilježiti kroz objektiv fotoaparata, tako da ga zauvijek sačuva od zaborava i podijeli sa svima nama. Ispričao nam je o svom iskustvu i podijelio s nama svoje viđenje ove umjetnosti.
GIM: Nismo mogli da ne vidimo tvoje fotografije koje krase stranicu naše škole. Kako je to biti fotograf Gimnazije “Visoko”, škole koja nikada ne odmara od svojih aktivnosti? Ima li trenutaka kada poželiš da je neko drugi na tvom mjestu?
“Obaveza je, ali kada nešto voliš nije bitno da li to radiš 2 sata dnevno ili 24/7, jednostavno, uživaš u tome i na neki način se opuštaš, a iskreno govoreći, nema tih trenutaka. Iako ima dosta obaveza prije završetka finalne fotografije, ja jednostavno uživam u svome i poslu.”
GIM: Možeš li nam otkriti koji trenutak je bio presudan da shvatiš da se želis baviti fotografisanjem? Da li je Novinarska sekcija imala udjela u tome?
“Presudan trenutak je bio kada je moj dobri prijatelj Hamza Džudžo kupio svoj prvi fotoaparat i tako dok smo se malo slikali, ja sam primijetio da mi ovo nekako odgovara i poslije kad sam istraživao o tome, jednostavno sam se zaljubio u ovu umjetnost. Novinarska sekcija je svakako imala svoj utjecaj jer mi je ona dala priliku da ja svoje snove i ciljeve oživim i pretvorim u stvarnost, a na tome veliku zahvalnost dugujem svojoj profesorici Bosanskog jezika i književnosti Raziji Šahinović koja je i ujedno koordinator Novinarske sekcije.”
GIM: Odakle crpiš teme za svoje fotografije? Imaš li, možda, uzora čiji rad cijeniš i u kojem pronalaziš inspiraciju?
“Što se tiče ideja, ideje crpim od dva fotografa. Prvi je kanadski fotograf i videograf Peter Mckinon. Jednostavno, ja se u njegovom radu pronalazim i tako uzimam njegove savjete i njegov rad te sve to pretvaram u svoja djela, naravno, sa svojim pogledom na te stvari. Drugi fotograf je ustvari jedan Visočanin Almin Tabak koji jednom riječju prosto izvanredan. I tako nekako gledam da od svojih uzora pokupim neke vještine i tako dobijem fotografije čiji kvalitet moji vršnjaci propoznaju.”
GIM: Iako mi vidimo samo krajnji rezultat, do konačne fotografije se dolazi ipak u nekoliko koraka. Možeš li nam otkriti kako fotoaparatom napraviti savršenu fotografiju i kako izgleda proces obrade fotografija na računaru?
“Prije svega, da bismo lijepu fotografiju mogli napraviti, moramo imati kompoziciju fotografije, tj. da jednostavno imamo ideju šta da prikažemo kroz jednu fotografiju ili možda čak i kroz jednu fotoseriju. Sljedeći korak jeste da pazimo na osvjetljenje, brzinu okidanja, otvor blende i još dosta drugih postavki koje trebamo provjeriti da li nam odgovaraju za onaj tip fotografije prema kojoj ciljamo. To može biti npr. sportska, dokumentarna ili jednostavno svakodnevna (lifestyle) fotografija, kao i još mnogi drugi tipovi. Poslije toga dolazi obrada fotografije u post produkciji. Ja lično svoje fotografije obrađujem u programu zvanom Adobe Lightroom. Ovo je industrijski standardizovani profesionalni program koji koriste svi fotografi koje se žele baviti ovim poslom u komercijalne svrhe. I na kraju dobijemo jednu fotografiju ili jednu fotoseriju o nekoj temi koja dalje služi da ja promovišem sebe kao prvo vrijednog insana pa tek onda kao fotografa.”
GIM: Koji ti je najdraži dio ovog složenog procesa? Je li ti draže samo fotografisanje ili ipak obrada fotografija?
“Iskreno, ja volim čitav proces od samo neke ideje ili vizije pa sve do završenog dijela, tako da je ovo, barem za mene, jedno veoma teško pitanje.”
GIM: Šta je bolje, praviti plan i scenarij za fotografiju ili tražiti, odnosno čekati priliku za dobru fotografiju? Da li postoji garancija uspjeha?
“Ja još nisam stigao do tog nivoa da na ovo pitanje mogu odgovoriti tačno, iskreno i pouzdano pa ću se bazirati na ono što je meni pomoglo da se nekako “probijem”, mada ima tu još posla. Planiranje je, barem meni, ključna stavka ovog procesa, jer tako moj način rada funkcioniše. Prvo što napravim jeste plan o stvarima koje bi mogle biti potencijalno dobre lokacije za portrete, također, možda i neku aesthetic fotkicu, dok na neki način čekanje bi u meni jednostavno ugasilo želju za radom. U ovom poslu ima puno uspjeha samo ako je sam pojedinac voljan da ide do te mjere da sebi osigura mjesto ne samo u svom gradu nego čak i u svijetu.”
GIM: Da li u toku fotografisanja razmišljaš o onima koji će vidjeti tvoj rad pa se njima prilagođavaš, nešto kao kod pisaca kada u glavi imaju nekog imaginarnog čitaoca dok piše?
“Moglo bi se reći jer ja u svojoj glavi imam viziju o tipu fotografija koje prolaze kod naših mušterija, ali jedna ključna stvar jeste da to morate voljeti da bi vam bilo na neki način perfektno.”
GIM: Imaš i svoju Instagram stranicu pod nazivom “bkh. pro” gdje objavljuješ rezultate svog rada. Po tvom mišljenju kakav je utjecaj društvenih mreža danas i koliko je bitno pratiti trendove?
“Društevene mreže su trenutno naša svakodnevnica, možemo reći da svaki pregled, lajk ili komenetar nama fotografima daje neku vrstu pozitivnog ili negativnog feedbacka, a što se tiče trendova, to je ono što će nas predstaviti u svijetu, ali opet ponavljam, jednostavno, morate izabrati šta vi volite kada se dođe do pojma fotogafija.”
GIM: Iako tvoj talent tek treba da bude u potpunostu iskorišten, jesi li već imao nekih neugodnih situacija prilikom fotografiranja?
“Neugodnih situacija će uvijek biti, to je dio posla, jer one se ne vežu samo za fotografiju nego i za druge poslove itd. Bit ću iskren, imao sam dvije neugodne situacije, ali uglavnom nastojim biti što ljubazniji, druželjubiviji i obzirniji prema svojim i trenutnim i ako Bog da budućim klijentima.”
GIM: Šta misliš, može li budućnost donijeti zasićenost tržišta fotografima i kako se izdvojiti baš kao što si ti to uradio u našoj školi?
“U zadnje vrijeme se već primjećuje neka vrsta zasićenosti, a ja sam to riješio na taj način da jednostavno budem ja i ostanem autentičan i originalan, s tim da gledam da svakim danom usavršim svoje stvaralaštvo.”
GIM: Pored uloge fotografa uključen si i u mnogobrojne aktivnosti? Možeš li nam reći nešto više o tome i kako uspijevaš stići sve na vrijeme?
“Pored ovog posla, također, sam i član Asocijacije srednoškolaca u Bosni i Hercegovini, tj. AsuBiH gdje sam se nedavno kandidovao za našeg PR menadžera Lokalnog tima u Visokom za koji sam dobio certifikat na Internacionalnom Burch univerzitetu za Digitalne komunikacije i odnose sa javnošću. Ujedno sam i nedavno počeo raditi obuku za baristu/konobara u ugostiteljskom objektu Fragment caffeu, iskreno, nadam se da ću dobiti šansu da radim ovdje jer je stvarno nevjerovatno, a to se jedino mogu zahvaliti Afanu Limi i Ismailu Dediću koje ponosno mogu nazvati svojim iskrenim prijateljima, a naravno i vlasniku objekta Faruku Šahinoviću na pruženoj šansi. A što se tiče mojih hobija volim igrati bilijar i košarku sa prijateljima, ujedno se bavim i grafičkim dizajnom, volim slušati muziku, gledati filmove, svirati gitaru, izlaziti sa rajom na kafe i naravno pravim školske novine. Ne znam ni ja kako sve stižem, ali uspijevam na neki način, nekad više, a nekad manje, ali uvijek se sve završi na vrijeme.”
GIM: Gdje pronalaziš bijeg od svakodnevnice i kako “puniš baterije”?
“Svoj bijeg od svakodnevnice pronalazim u muzici i u druženje sa prijateljima i porodicoom. Na taj se način spremam za sve ostale obaveze i poslove koje mi slijede.”
GIM: Koji su ti planovi za budućnost? U kojim sferama želiš napredovati i kako planiraš to ostvariti?
“Mislim da je odgovor na ovo pitanje suviše jasan, ali pored fotografije želim se baviti grafičkim dizajnom. U planu mi je upisati Odsijek grafičkog dizajna i multimedije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu i od toga, ako Bog da, osnovati svoju firmu, tj. svoj studio grafičkog dizajna, fotografije i videografije.”
GIM: Za kraj, koji je tvoj savjet za uspjeh mladim fotografima koji će tek početi peći svoj zanat u ulozi amaterskog fotografa? Gdje mladi mogu isklesati svoje znanje i da li je upravo Gimnazija “Visoko” dobra odskočna daska za dalji napredak?
“Samo radite, ali nemojte zaboraviti da iz ljubavi prema poslu vi stvarate tu želju za radom i radnim navikama. RED, RAD i DISCIPLINA ovo je nešto čime se ja vodim i isto bih preporučio svima. Slijedite svoje srce, svoje želje, odluke, ali nemojte se prepasti kritike, to vam je znak da ste na pravom putu i naravno uživajte i zabavite se. A Gimnazija je perfektna odskočna daska, ne samo za fotografiju, nego i za bilo koji drugi smijer u životu u kojem se želite baviti da dalji napredak, ne samo u vidu posla i obrazovanja nego i odgoja.”
Mnogi na fotografiju gledaju kao na priljepak tekstu, međutim, ona, ako je kvalitetna, može postati najrječitiji govornik. Dovoljno je samo da upotrijebimo srce i um kao prave objektive kamere. A pravog fotografa ne treba objašnjavati niti ga se može opisati riječima koliko god pokušavali, zato što vam njegov rad uvijek ima još nešto za dodati. Stoga, uživajte u Bakirojoj spontanosti i vještini te ko zna, možda baš on bude razlog zašto ćete uzeti kameru i otkriti blistavu poeziju stvarnosti i na taj način. Svaka pjesma ima dublju poruku o kojoj ne možemo promišljati bez sitnih detalja u kojima se kriju veće istine, a baš tako je i sa fotografijom.
Visoko.co.ba/Gimnazija Visoko/Alma Sarač
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.