FOTO: Melina Halilović, predsjednica Udruženja “Budi mi prijatelj” Visoko

Današnji dan, 8.april, u svijetu se obilježava kao Svjetski dan Roma te Dan odavanja počasti romskim žrtvama Drugog svjetskog rata. Ovaj datum se obilježava još od daleke 1971.godine kada je održan Prvi kongres Roma svijeta u Londonu pod sloganom „Stop rasizmu, diskriminaciji i progonima”. Na tom Kongresu pjesma „Đelem, đelem” je proglašena himnom Roma, a usvojena je i zastava plave i zelene boje sa smeđim točkom u sredini. U BiH Romi se organiziraju početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, a iako su priznati kao manjina, prava ove populacije su i dalje ugrožena. Povodom Svjetskog dana Roma razgovarali smo sa Melinom Halilović predsjednicom Udruženja Omladinska romska inicijativa „Budi mi prijatelj” iz Visokog, koja nam je dala i jako zanimljive podatke o ovoj populaciji u BiH te o stanju u kojem se nalaze i funkcionišu. 

– Prema podacima raznih organizacija i udruženja, danas u BiH živi između 80.000 i 100.000 Roma, međutim tačan broj je sigurno i veći, a saznat ćemo ga tek nakon popisa stanovništva. Ovo je najbrojnija i najugroženija manjina u BiH, a najviše pripadnika romske populacije živi na području Tuzle, Kaknja, Zenice, Bijeljine, Brčkog, Sarajeva, Visokog te Mostara i Bihaća. – riječi su Meline Halilović. Najveći problemi s kojima se susreću Romi u BiH, a tako i u Visokom su stambeni problemi, problemi sa zdravstvenim osiguranjem, problem nezaposlenosti te problem školovanja. – To su svakako najveći problemi ove populacije, kako u BiH, tako i u Visokom. Što se Visokog tiče ovdje živi između 2.500 i 3.000 Roma, koji su u Visokom prisutni više od 150 godina. Naše Udruženje radi na afirmaciji i buđenju svijesti kod mladih, djece i žena, pokušavamo na sve načine pomoći našim članovima, a najviše smo posvećeni obrazovanju mladih ljudi. Danas na našoj općini imamo više od 150 djece koja pohađaju osnovnu školu, u visočkim srednjim školama je 30 učenika romske populacije, a posebno smo ponosni na 5 naših studenata. – ističe Melina Halilović. Iako su kroz historiju mnogo puta mijenjali svoja prebivališta i bili često pomjerani sa kućnog praga, Romi su narod poznat po izuzetno veselom duhu, a romski praznici su nezaboravne fešte za sve koji su imali priliku da prisustvuju nekoj od njih. Tu su i posebni običaji, kao i najveći romski praznik – Đurđevdan.

 – U Visokom je tradicija da dan prije Đurđevdana svi Romi idu u naselje Carica gdje se nalazi prirodni izvor vode okružen prirodom i potokom koji protječe kroz to mjesto. Tog dana svi koji dođu u Caricu od kuće ponesu onoliko crvenih krpica koliko članova u porodici imaju, kao i prazne boce ili kante za vodu. Crvene krpice vežu se za grane drveta drena i za svaku krpicu se izgovara: “Ostavljam bolest, uzimam zdravlje”. Romi u Visokom vjeruju da to donosi zdravlje  porodici. Nakon ovog, pristupa se drugom obredu u kojem se beru male grančice drveta drena i toči se voda sa izvora. Navečer se u romskoj mahali pali logorska vatra gdje se okupe i stari i mladi i uz muziku dočekuju Đurđevdan. Ko prvi ustane na uranak uzima grančice drena i laganim udaranjem budi ostale članove tako što govori: “Zdrav bio k'o drenovina”, a zatim se  kuhaju i boje jaja. – ispričala nam je na kraju razgovora Melina Halilović, predsjednica Udruženja „Budi mi prijatelj” iz Visokog.