U Beogradu je predstavljen Dosje Fonda za humanitarno pravo o Srpskoj dobrovoljačkoj gardi, koju je osnovao Željko Ražnatović, zvani Arkan. U tri cjeline Dosje se bavi nastankom Garde, sudjelovanjem njenih pripadnika u ratnim zločinima u BiH i Hrvatskoj te raspuštanjem ove jedinice.
Istočna Slavonija, Bjeljina, Zvornik, Srebrenica, Sanski Most… ovo su samo neki od toponima gdje je svoj trag u vidu ratnih zločina ostavljala Srpska dobrovoljačka garda, navodi Jovana Kolarić, autorica Dosjea.
“Tokom zauzimanja Bijeljine pripadnici su izvodili iz kuća…krizng štaba u Bijeljini. 9. Aprila 1992. Grupa vojnika izeli su najmanje 12 muškaraca iz podruma stambene zgrade…“
Predugačak je ovaj trag koji se nije završio u ratu, iako je Garda zvanično rasformirana 1996. godine. Njihov trag nalazi se i na Kosovu, ali i u ubistvu Zorana Đinđića. Dokaza je puno, ali predmeta malo, odnosno samo jedan za zločin u Bijeljini, ističe Ivana Žanić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo.
Zločini koje je počinila Srpska dobrovoljačka garda bili su sastavni dijelovi optužnica Haškog tribunala protiv Slobodana Miloševića, Gorana Hadžića i Jovice Stanišića i Franka Simatovića. U samoj Srbiji nijedan pripadnik ove jedinice nikad nije procesuiran.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.