BiHFakat sve miriše na uspjeh: Iz tuzlanske Dite slijedi Arix Tenzo

Fakat sve miriše na uspjeh: Iz tuzlanske Dite slijedi Arix Tenzo

Pozitivan primjer istrajne borbe radnika, te primjer šta sve mogu vrijedne ruke i podrška građana kupovinom domaćih proizvoda je tuzlanska fabrika deterdženata Dita koja postiže zavidne rezultate. Njihovi planovi još su ambiciozniji. Naredne sedmice počinje proizvodnja praškastih deterdženata u ovoj tuzlanskoj fabrici, a prvi će se na policama marketa pojaviti prepoznatljivi Arix Tenzo.
U toku su završni radovi sanacije parovoda koji spaja Ditu s Termoelektranom Tuzla u dužini od 410 metara, a za koje su sredstva osigurana kreditom Elektroprivrede BiH.

Ekipa klix-a posjetila je ovu tuzlansku fabriku, a radnike su zatekli u radnoj atmosferi, umotane u šalove, s kapama na glavama. Iako je temperatura unutar fabrike niža nego vani, oni su istrajni da nastave proces ozdravljenja nekadašnjeg giganta hemijske industrije.

Nemaju grijanje, ispred fabrike su zapalili vatru u metalnom buretu i tu se ugriju kada više ne mogu podnijeti hladnoću, nakon čega se vrate u fabriku i nastave raditi.

Emina Busuladžić, članica povjerilaca Dite i dugogodišnji borac za opstanak firme, s ponosom nam pokazuje laboratorij i parovod koji godinama nije radio te dijelove fabrike koje su radnici uspjeli sačuvati, iako je voda narušila objekat dobrim dijelom.

I na temperaturi pri kojoj je skoro nemoguće raditi, junaci tuzlanske Dite, njeni radnici, ne žale se, već s nestrpljenjem iščekuju završetak radova na parovodu i pokretanje proizvodnje prvog praškastog deterdženta. Radnici čekaju da ponovo “fakat zamiriše bijelo”.

“Najveći dio poslova smo završili, 410 metara parovoda od Termoelektrane do Dite. No, kada smo pustili paru vidjeli smo da je puno parovoda u krugu fabrike oštećeno, pa smo nastavili krpiti i variti, ali pošto nije uspijevalo, kupili smo još 200 metara novih cijevi i dvije mobilne ekipe varilaca vrše zamjenu”, priča nam Emina Busuladžić.

Prema njenim riječima, za 4-5 dana mogla bi početi probna proizvodnja predpraška, kako bi 15. decembra proizvod bio na tržištu.

  • Radnici dobili pet plata, moguća nova zapošljavanja

Trenutno je u Diti angažovano 75 radnika, primili su i neke nove ljude s biroa, četiri inžinjera trenutno obavljaju pripravnički staž u Diti, a u zavisnosti od prodaje moguće je i angažovanje novih.

Radnici su dobili pet plata i redovno su im uplaćeni doprinosi. Ukoliko proizvodnja praškastih deterdženata bude išla po planu, trebat će im mlade radne snage.

Naša sagovornica naglašava da prodaja Ditinih proizvoda nije kao prvih dana, kada je domaće stanovništvo uveliko kupovinom podržalo tuzlansku fabriku. Ističe da se tržište zasitilo, ali se još ne žale na prodaju proizvoda.

“Mi širimo svoje asortimane, i još će se širiti”, poručuje ona.

Prema njenim riječima, javne ustanove i kantonalna vlada još nisu uzeli Ditine proizvode za čišćenje, ali ona smatra da bi trebali nakon nove godine, kada ponovo krenu tenderi.

“Nadamo se da će sve državne institucije kupiti naše proizvode”, poručila je ona.

Trenutno se proizvodi grupa Bliceva: Gril, Kuhinja, Staklo, Kupatilo, WC Školjka i Bronho, zatim paleta proizvoda auto-kozmetike, a najprodavaniji proizvod je deterdžent za suđe 3D.

“Mi se polako, ali sigurno vraćamo na tržište”, kazala je Emina.

Ocijenila je da su u procesu ozdravljenja Dite najviše doprinijeli radnici.

“Nismo imali podršku institucija, kantonalna vlada je bila posrednik za trgovačke kuće, te Elektroprivredu, ali najveću pomoć smo dobili od građana koji su kupovali naše proizvode”, kaže ona.

Ističe da je Bingo d.o.o. uplatio 250.000 KM i prvih 100 tona praškastih deterdženata naći će se na policama Binga.

Naglasila je problem sa bivšim radnicima koji su otišli u penziju, a koji su ih tužili tražeći isplatu osam plata koje im pripadaju po Zakonu o stečaju.

“Mi ne možemo ni zaraditi koliko smo njima dužni, jer ako im uplatimo od novca za sirovine, možemo zatvoriti fabriku. Uposleni radnici ne pitaju za platu, već pitaju koliko imamo kupljenih sirovina. Ne možemo u isto vrijeme plaćati remont, plaćati sirovine i dugove koje je Lora napravila”, pojašnjava ona.

Nada se da se Dita neće vratiti u vlasništvo države, a radnici nastoje da fabrika ostane u njihovom vlasništvu i nakon stečajnog postupka, u okviru zadruge.

Smatra da zadružna preduzeća u svijetu dobro posluju, pa bi i Dita u tom smjeru mogla napredovati, no plaši se da će kantonalna Vlada i Skupština ići u drugom smjeru.
Jasminka Delić, rukovoditeljica službe kontrole proizvodnje u Tvornici deterdženata Dita ispričala je da su intenzivne pripreme na pogonskim postrojenjima za proizvodnju deterdženata u prahu, prevashodno Arixa Tenzo.

“Očekujemo da će uskoro biti otklonjeni svi problemi i da će početi proizvodnja narednih dana. Što se tiče sirovina koje su neophodne za proizvodnju deterdženata u prahu, sirovine su pristigle, nedostaju još mirisi koji stižu uskoro, sve je spremno za proizvodnju, radnici su maksimalno angažovani”, priča Jasmina.

Iako tvornica nije radila tri godine, očekuju da će sve ići po planu, jer je veliki broj radnika maksimalno uključen i istrajan, a ukoliko se pojave problemi, bit će otklonjeni, navodi ona.

S obzirom na to da je manji broj radnika ostao u firmi zbog procesa stečaja, atmosfera među radnicima je takva da čim je krenula proizvodnja, bila je prisutna i volja za radom.

“Radnici su osjetili šta znači biti van tvornice, šta znači ne primati lične dohotke, šta znači kad kod kuće nemaš osnovnih sredstava za život, a ni sredstava za ostale funkcije u porodici. Želja za radom je prisutna, a radnici su svjesni da tako doprinose i sebi i privredi i ekonomiji, kako porodičnoj, tako i državnoj, jer domaći proizvodi su prevashodno bitni”, pojašnjava nam Jasmina.

Navodi da su u Diti svjesni da na tržištu imaju jaku konkurenciju, ali isto podsjećaju da su Ditini proizvodi svojevremeno zauzimali posebno mjesto u prodajnim objektima.

“Ponudit ćemo kvalitet, pred nama je izazov, pa ćemo vidjeti kako će se sve odvijati”, poručila je ona, istaknuvši da su očekivanja radnika pozitivna.

Hajrudin Kunalić, stečajni upravnik Dite, ocijenio je da će proizvodnja praškastih deterdženata doprinijeti perspektivi ove tuzlanske fabrike.

Dita će dokazati da vrijedi na tržištu i da je kao brend ekonomski isplativa, te da se budućem kupcu isplati ulagati, jer je velika vrijednost imovine, kao i iskustvo radnika, ocijenio je on.

  • Traženje strateškog partnera

Kada se sve sagleda, izuzetno pozitivan efekat će imati pokrenuta proizvodnja. Prema njegovim riječima, Dita će kroz stečaj raditi dok se ne nađe interesantan strateški partner.

Smatra da bi Dita, da nije prezadužena, mogla sama nastaviti rad. Ona se ne reorganizira u novom obliku, već se proizvodnja razvija kako bi se našao strateški partner, što podrazumijeva nekoga ko će nastaviti proizvodnju i ko se bavi poslovima proizvodnje deterdženata, pojašnjava on.

Dita je od marta u stečaju, u ovoj tuzlanskoj fabrici dugi niz godina niko osim čuvara nije radio, a ona se usljed prokišnjavanja i poplava vremenom pretvarala u ruševinu.

Fabriku su od uništenja sačuvali radnici koji su nakon višegodišnje istrajne borbe, protesta na ulicama i pred zgradama institucija, u junu ove godine počeli čišćenje postrojenja, te uključili mašine i počeli proizvodnju, nakon čega je i Skupština povjerilaca odlučila da Dita nastavlja proizvodnju.

Proces ozdravljenja tuzlanske Dite radnici nastavljaju istrajno uz podršku građana i trgovačkih centara, a očekuje se još veći napredak kada se deterdženti u prahu nađu na policama, te ukoliko građani podrže nove Ditine proizvode kao što su podržali kada je odjeknula vijest o ponovnom početku proizvodnje, te su u toku jednog dana u tuzlanskim marketima prodata sva pakovanja deterdženta za suđe 3D.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE