Sve su jasnije i glasnije poruke evropskih zvaničnika o potrebi proširenja Evropske unije i podršci zemljama Zapadnog Balkana na tom putu. Najnoviju inicijativu za Zapadni Balkan sada je predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Plan privrednog rasta ovog dijela Evrope zasnovan je na četiri principa. Pitanje je – hoće li ih naša zemlja znati iskoristiti?
Cilj nove inicijative Evropske komisije je da balkanske zemlje osjete korist članstva u EU. A to bi se postiglo približavanjem evropskom tržištu, ekonomskim integracijama unutar regiona, ubrzanjem reformi te povećanjem pretpristupne pomoći. Predsjednica Evropske komisije smatra da je ovo prava ponuda u pravo vrijeme.
“Postoji hitna potreba za investicijama na Zapadnom Balkanu, a one će učiniti život građana boljim te će uz to olakšati put ka EU”, poručila je Von der Leyen.
A pravo vrijeme sazrelo je dijelom zbog geopolitičke situacije uslovljene invazijom Rusije na Ukrajinu, ali i opasnosti od dominacije nad ovim prostorom drugih uticaja.
“Bili su strašni pritisci u pojedinim zemljama posebno stranaka desnice da ne šire EU. Sada nema mnogo manevarskog prostora za popuštanje ne samo zbog rata u Ukrajini nego i zbog činjenice da i drugi utjecaji dolaze na prostpor Zapadnog Balkana, konkretno – ruski, kineski i djelimično turski utjecaji. EU ne želi taj prostor, koji je njima strateški važan, prepustiti eksternim utjecajima”, kaže Mia Karamehić-Abazović, članica Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH (NiP).
“Uskoro će biti objavljen Izvještaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu i regiju. Ovaj će biti posebno važan za Bosnu i Hercegovinu jer je prvi nakon dodjele kandidatskog statusa. Zaista bismo voljeli vidjeti da su napravljeni pozitivni koraci. U tom kontekstu, održan je Forum na visokom nivou prije deset dana na kojem je bio i komesar Varhelyi. Stoga apelujem na državnu koaliciju, parlamente i vladajuće strukture da učine sve što je moguće za napredak na ovim važnim reformskim zakonima u oblasti vladavine prava, Zakona o sprečavanju sukoba interesa i Zakona o sudovima”, poruka je Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u BiH.
I ono što nam je nadohvat ruke ne koristimo. Bosna i Hercegovina ima nizak stepen povlačenja sredstava iz pretpristupnih fondova, dijelom jer naša administracija nije usklađena s evropskom. Recept je jednostavan: primjenjivati iskustva zemalja koje su te zadatke savladale, prvenstveno reformu javne uprave.
“Reforma javne uprave je činjenjenje institucija funkcionalnim. Da imate institucije koje su sistematizirane prema potrebama, a ne prema preferencijama političkih stranaka za zapošljavanje. To podrazumijeva i digitalizaciju javne uprave. Taj aspekt je posebno frustrirajući pošto i u institucijama BiH većina stvari ide putem papira, unatoč činjenici da smo godinama dobijali jako puno novca iz EU kako bismo radili na digitalnim platformama”, istakla je Karamehić-Abazović.
Jedino reforme mogu zemlje Zapadnog Balkan približiti Evropskoj uniji koja, čini se, ne odustaje od ovog dijela Evrope i ima plan za njeno integrisanje.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.