E pa dobro Visočani, jel’ vrijeme za povratak kralja Tvrtka kući ili imamo ideološki, vjerski i nacionalni problem s tim?

– Spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, rad mladog akademskog skulptora iz Sarajeva Adisa Lukača, postavljen je 18.09.2012.godine u Centralnom parku u Tuzli.

“Fasciniran sam spomenikom. Smatram kako ga je autor uradio na najbolji mogući način. Vidi se čvrsta ruka kralja, ali i to da je vladao pameću”, rekao je gradonačelnik  Jasmin Imamović dok je spomenik postavljan.

……

– Skupltura Tvrtka I Kotromanića, djelo akademskih vajara iz Beograda Dragoljuba i Miodraga Dimitrijevića, svečano otkrivena 27.10.2013.godine u Herceg Novom, crnogorskom gradu kojeg je prije 631 godine upravo osnovao prvi bosanski kralj.

Impozantna skulptura, visoka šest metara i teška 1,2 tone, koja prikazuje kralja Tvrtka sa krstom i mačem u rukama, dok na glavi nosi krunu s ljiljanima, postavljena je u centru Herceg Novog, na samoj obali, okrenuta prema Starom gradu.

…..

– U prvoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj ljevaonici akademskog kipara Ante Jurkića u Donjoj Tramošnici privode se kraju radovi na monumentalnom spomeniku kralja Tvrtka koji treba biti postavljen u blizini Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Tako da će se najveći bosanskohercegovački kralj vratiti u svom najvećem izdanju.

„Skulptura je veličine tri i pol metara, znači jedna ponajvećih u zadnjih četrdeset do pedeset godina koja je rađena u Bosni i Hercegovini “, kazao nam je Anto Jurkić, akademski kipar.

……

Da odmah i u prvoj rečenici razjasnimo, Tvrtko I Kotromanić je najveći bosanski vladar, historijska i politička ličnost svih vremena! Tvrtko I Kotromanić je VISOČANIN, njegovo krunidbeno i grobno mjesto je u Visokom, u Arnautovićima (Mili) gdje ga je otkrio sasvim slučajno istraživač Karlo Pač. Slučaj je htio da tog dana 1909. godine, kada se naišlo na ovu grobnicu, Karlo Pač bude odsutan. Umjesto njega radovima je rukovodio Mustafa (Mujaga) Salihagić, koji je ustvari bio podvornik Zemaljskog muzeja koji je zapisao kako je od iskopanog materijala najvrijedniji kraljevski plašt prebačen preko stećka.

Pitanje za sve bivše i sadašnju vlast kao i pasivnu visočku javnost zbog čega Tuzla, Herceg Novi i Sarajevo prije Visokog odaju počast kralju koji je vladao iz Visokog, koji je krunisan u Visokom, koji je simbol i poruka za one koji negiraju postojanje Bosne i Hercegovine. Tvrtko I Kotromanić je nepobitan istorijski dokaz da je Bosna bila ozbiljna država i puno jača od susjednih država čijim je dijelovima vladao Tvrtko, koji su bili u sastavu države Bosne, a čiji današnji politički patuljci negiraju postojanje naše države.

A sada i još konkretnije i najdirektnije moguće. Da li to nekome u Visokom smeta, i da li je to možda razlog zašto se kralj još uvijek nije vratio kući, činjenica da nije bio bošnjak/musliman? Ako nekome nešto znači nije bio ni Srbin ni Hrvat.

Da odmah i to razjasnimo, nacije nisu tada ni postojale, to je izmišljeno u 19. vijeku i o tome će se vječno raspravljati. Nacije su relativno kasno ljudsko socijalno grupisanje i Tvrtka I Kotromanića ne treba prljati i valjati u tom blatu jer mu u tom kontekstu i nije mjesto.

Podsjećamo vas, pred svake izbore, iz kampanje u kampanju, obećavate i pozivate se kako na Tvrtka I Kotromanića tako i na Kulina Bana te u njima vidite turističke resurse za dodatni razvoj turizma i Visokog općenito. Ko drugi, ako ne Visoko, ima pravo na pozivanje na slavnu bosansku istoriju, ili opet nekome smeta što Tvrtko i Kulin nekako nisu došli 1463. godine sa okupatorima i drugačijim imenima pa da se ima “opravdan” vjerski razlog da po njima nazivamo biblioteke, trgove, mostove i pričamo o njihovoj zaostavštini.

Sramota je da prije Visokog najveći kralj ovih prostora dobija spomenik u gradovima koji najmanje veze imaju s njim, pogotovo u odnosu na Visoko. Vrijeme je, a ovo je ujedno i poruka onima koji imaju moć odlučivanja da se konačno nešto poduzme. Imamo i obrazovni i intelektualni kadar koji stručno može odgovoriti svim izazovima. Iskoristite kapacitete i pamet naših Visočana/Visočanki: Adise Lepić, Lejle Bečar, Ervina Klepe, prof. dr. Ibrahima Krzovića, ljudi iz Franjevačkog samostana, Zavičajnog muzeja, arheologa i historičara dr. Envera Imamovića čiji prijedlog za zastavu BiH 1992 godine je bio identifikacija sa bosanskim srednjovjekovnim grbom sa plašta kralja Tvrtka I Kotromanića, a  koji je pronađen u Arnautovićima kod Visokog i koji će kasnije Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na svojoj sjednici 4. maja 1992. godine prihvatiti kao rješenje grba i zastave bez primjedbi. Upravo je to bila zastava koja se prva zavijorila ispred zgrade UN-a u New Yorku.

Nemamo šta čekati, izuzev ako smo nesposobni ili imamo neke ideološke, nacionalne i vjerske nedoumice, predrasude i konflikte oko povratka kralja svojoj kući bar u simboličnom smislu i sa jakom porukom neprijateljima Bosne. Ova generacija, upravo mi, mi smo ti na koje smo čekali da aktueliziraju ovu priču i ideju sa dozom opravdanje krivnje i ljubomore što su to prije nas uradili Tuzla, Herceg Novi i Sarajevo. Najvećem bosankom kralju i državniku je mjesto tačno tu gdje je krunisan i gdje je odlučio da mu bude grob bez obzira što će Austrougari kasnije namjerno i tačno preko njegovog grobnog mjesta napraviti uskotračnu prugu u pokušaju zatiranja bosanske slavne istorije.

Stjepan Tvrtko I Kotromanić rođen je oko 1338. godine. Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine. Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika te iskorijeniti bosanske bogumile. Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. To se dogodilo 1377. godine u Milima kod Visokog. Tokom svoje vladavine kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu evropsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.

Kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjedne zemlje nakon što je Bosna godinama bila meta njihovih napada. U svojim je osvajanjima Tvrko I je bio više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku. U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.

Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radilo najbolje svjedoči zlatnik koji se kovao. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama. Ovaj zlatnik bio je važan i zbog simbolike. Na jednoj strani se nalazio grb Bosanskog kraljevstva, sa šest ljiljana i još dva ljiljana sa strane, a na drugoj strani je bio propeti lav, simbol moći njegovog kraljevstva. O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka republika, vodeća evropska pomorska sila, upisala u zlatnju knjigu počasnih građana.

Bosanska vojska učestvovala je i u Kosovskoj bitki na strani srpskog kneza Lazara, koji je Tvrtka I molio za pomoć. Bosanska vojska je izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu gdje se borila i u domovinu se vratila sa neznatnim gubicima. Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.

Iznenada je umro 10. marta 1391. godine, a na njegovo mjesto došao je njegov rođak Stjepan Dabiša. Tvrtko I je sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile kod Visokog.

Visoko.co.ba / Adnan Jasho Jašarspahić