Džaferović i Komšić s Cavusogluom: O državi samo u državi

Šef turske diplomatije Mevlut Cavusoglu jučer je nastavio službene sastanke s bh. zvaničnicima. S ministricom vanjskih poslova naše zemlje Biserom Turković potpisao je međudržavni sporazum i memorandum. Sastao se Cavusoglu i s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Govorilo se i o međudržavnim sastancima. Konkretno o formatu.

Drugi dan posjete turskog ministra, prva stanica – Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Rezultat – potpisivanje dva međudržavna dokumenta koja će omogućiti kako razmjenu diplomata, tako i porodicama članova misija da rade u zemljama potpisnicama. Sve s ciljem jačanja saradnje i olakšavanja komunikacije između Turske i Bosne i Hercegovine.

“Ono što je najvažnije i što Bosna i Hercegovina treba od svojih međunarodnih prijatelja, od snažnih država poput Turske jeste podrška na međunarodnoj sceni za napredak Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU i prema NATO-u”, rekla je ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković.

Tokom posjete, otvorila se priča koju je i sam Cavusoglu pokrenuo tokom jučerašnje posjete Zagrebu kazavši da treba jačati dijalog između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. A priču o međudržavnom dijalogu, ali s naglaskom na tri velika brata, još u Turskoj nanovo je otvorio Dodik. Samo je, čini se, Dodik i turski ministar ne vide isto. Predsjednik Turske, ističe Cavusoglu, ima namjeru da se uskoro održi trilateralni susret Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske što je prenio i Vučiću.

A zatim bi se radilo i na sastancima s Hrvatskom.

“Mi smo bili predvodnici ideje, inicijative da se uspostave trilateralni mehanizmi saradnje između spomenutih država kada je u pitanju Zapadni Balkan. Turska će podržati svaku vrstu razgovora, dogovora u bilo kojem formatu samo pod uslovom da se za takav jedan format i mehanizam slože svi akteri političkog života u vašoj zemlji”, poručio je Cavusoglu.

Osvrnuo se i na sankcije koje su se našle pred Miloradom Dodikom.

“Bilo da ga vi volite ili ne volite, Milorad Dodik je jedan od članova tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Mi na svim našim susretima iskazujemo i podvlačimo nepristrasnost naših stavova, sa svim našim sagovornicama razgovaramo na isti način”, rekao je Cavusoglu.

Potom se Cavusoglu uputio u Državno predsjedništvo, gdje je imao odvojene susrete sa Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem. Između brojnih tema, govoreno je i o potencijalnim sastancima.

Bosna i Hercegovina nije protiv trilaterala, naglasio je Džaferović, jer se na njima priča o zajedničkim pitanjima država učesnica. No, problem je kvadrilaterala, koju Dodik predlaže, a na kojoj bi se pričalo o unutarnjim pitanjima BiH.

“Da mi pravimo formate u kojima ćemo imati u fromatu Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Bosnu i Hercegovinu i da onda govorimo o tome kako riješiti krizu unutar Bosne i Hercegovine, da pravimo neke dogovore. O tome se misli. To ne dolazi u obzir”, naglasio je Džaferović.

Isto mišljenje dijeli i Komšić, osvrnuvši se posebno na Izborni zakon i djelovanje Zagreba. Izborni zakon je isključivo pitanje Bosne i Hercegovine, poručio je Komšić.

“Drago mi je da imamo podršku Turske za takav stav, a ne za stav koji se pokušao lansirati nakon tog sastanka u Zagrebu, da ovdje sad treba otvarati pregovore između dva naroda. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jedino je mjesto gdje se o tome odlučuje. Sigurno se neće odlučivati niti u Zagrebu, ni u Beogradu, Briselu, Berlinu, Washingtonu niti u Ankari, i drago mi je da imamo takvu potvrdu i od ministra Cavasoglua”, rekao je Komšić.

Dakle, trilaterale postoje već deceniju i nisu sporne jer se na njima razgovora o zajedničkim pitanjima. Ali, razgovori koji bi značili pregovore o stvarima koje se tiču isljučivo naše zemlje nisu mogući jer Bosna i Hercegovina ima svoje institucije.

Visoko.co.ba/federalna.ba