Država po mjeri mafije

Autor: Edin Osmančević / tacno.net

Konstitutivni lopovi i kriminalci svih nacionalnosti mogu mirno spavati i nastaviti ranije započeti „biznis“. Bar dok se na čelu najviši državnih funkcija nalaze presuđeni kriminalci i dok postoji potpuna politička kontrola nad pravosuđem i nad organiziranim kriminalom.   

Bosna i Hercegovina je bez ikakve sumnje ”zarobljena država” jer moćne političke strukture unutar države, koriste korupciju kako bi oblikovali državnu politiku, pravni okvir i ekonomiju u korist sopstvenih i privatnih interesa. U tome im nesebičnu pomoć pruža i indolentna međunarodna zajednica oličena u liku Inzka.

Tako će i Nikola Špirić, čovjek sa crne liste USA zbog sumnje da je bio umješan u korupciju, kao član Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, birati čelnike i pratiti rad Agencije za prevenciju korupcije BiH. Na period od četiri godine imenovani su Halid Genjac, Borjana Krišto i Nenad Stevandić iz Predstavničkog doma i Nikola Špirić, Amir Fazlić i Bariša Čolak iz Doma naroda. Odluka je stupila na snagu 15. septembra, a 23 septembra je objavljena u Službenom listu.

Naravno da logika stvari jedne normalne demokratske države nalaže da se u ovakva tijela biraju ljudi sa najvećim i neupitnim moralnim i etičkim kredibilitetom. Rasprostranjenost korupcije u svim sferama javnog i privatnog sektora predstavlja veliku prijetnju daljem razvoju i demokratizaciji zemlje, Glavni izazov u BiH predstavlja neefikasno provođenje zakonodavstva a proces stagnacije u borbi protiv korupcije je vidljiv. Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), koji je objavio Ured Transparency Internationala za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina zajedno s Kosovom, zauzima  101. poziciju od 180 država u svijetu. Ova činjenica nije nikog posebno zabrinula u BiH. Dapače, rijetko će se  čuti od nekog od bh. političara kako problem korupcije ozbiljno nagriza temelje države.

Imenovanje Špirića za člana Komisije ali i drugih članova nedvosmisleno ukazuje da koalicija SNSDa, HDZa i SDA savršeno funkcioniše u odbrani koruptivnih interesa ili bolje rečeno kako ne postoji nikakva realna politička volja da se problem korupcije počne rješavati. Umjesto koordinisanog i strateškog pristupa, te poboljšanje institucionalne saradnje na različitim nivoima vlasti s ciljem efikasnijeg sprječavanja i kažnjavanja krivičnih djela korupcije, politički akteri aktivno rade na tome da borba protiv korupcije nikad ne zaživi. Aktivnosti odabira i provjere kandidata Agencije za prevenciju korupcije od strane Komisije za izbor i praćenje rada Agencije su u potpunosti obesmišljene. Instituciju Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, kao vodeću antikorupcijsko tijelo BiH je trebalo osnažiti materijalnim i kadrovskim resursima kako bi se preduzele konkretne akcije u procesuiranju najtežih oblika korupcije te kako bi se spriječilo potpuno urušavanje pravnog poretka BiH i njenog institucionalnog okvira. Borba protiv korupcije nije prioritet današnjih političkih elita kada se zna da su upravo one predmet istraga.

Građani su zatočenici zarobljene države jer su svoje živote stavili u ruke beskrupulozne politike čiji se rad ne razlikuje od rada kartelskih i mafijaških organizacija. Gubitci društva se ne mjere samo u novcu već i životima građana. Predali smo živote u ruke diletanata koji nabavljaju pogrešne lijekove i pogrešno nas liječe te nabavljaju opremu koja ne funkcioniše. Ponašamo se kao da je pandemija već prošla i kao nikad se neće vratiti.

Konstitutivni lopovi i kriminalci svih nacionalnosti mogu mirno spavati i nastaviti ranije započeti „biznis“. Bar dok se na čelu najviši državnih funkcija nalaze presuđeni kriminalci i dok postoji potpuna politička kontrola nad pravosuđem i nad organiziranim kriminalom.