Drugi talas korone mogao bi biti poguban za ekonomiju i bez mjera zatvaranja…

SVE ĆE BITI OTVORENO I BEZ POLICIJSKOG SATA: Ali, drugi talas korone mogao bi biti poguban za ekonomiju i bez mjera zatvaranja…

Ovi dana primjetan je porast broja zaraženih novim koronavirusom u Bosni i Hercegovini, ali i u nekim drugim državama regiona i svijeta. Stoga se već uveliko govori o tome da je počeo drugi talas zaraze Covidom-19.

Brojni zvaničnici u BiH, ali i u drugim državama, već naglašavaju da ovog puta neće doći do zatvaranja ekonomije, odnosno mjera ograničenja kretanja i rada koje su obilježile prvi talas zaraze.

Takvu tvrdnju izrekao je federalni premijer Fadil Novalić, a sličnu tezu ranije je iznio, primjera radi, američki ministar finansija Steven Mnuchin, naravno govoreći o svojoj zemlji.

Države su svjesne da ekonomski ne bi mogle izdržati ponovno gašenje kafića, hotela, igraonica, frizerskih salona i pojedinih fabrika.

No, uprkos činjenici da neće biti novih zatvaranja, porast broja slučajeva zaraze odrazit će se negativno na ekonomiju, koja je već na koljenima zbog dešavanja iz prethodnih mjeseci.

To će se desiti prvenstveno iz psiholoških razloga. Poznata je izreka: „Psihologija je pola ekonomije.“

Kao prvo, građani će trošiti manje novca što je epidemiološka situacija lošija. Mnogi građani će, vjerovatno, trošiti samo na osnovne potrepštine i htjet će uštedjeti nešto novca zbog neizvjesnosti u vezi sa širenjem virusa i ekonomskim kretanjima.

To će se negativno odraziti na prodaju, pa i na proizvodnju kompanija, a samim time i na radna mjesta. Osim toga, ljudi će manje putovati pa će turizam i ugostiteljstvo trpjeti produžene posljedice.

Kao drugo, kompanije će manje investirati, također zbog neizvjesnosti. Firme će nastojati proizvodnju vratiti na nivo od prije krize kako bi iskoristile postojeće kapacitete (naravno ako budu imale dovoljnu potražnju na tržištu). No, mnoge od njih se, vjerovatno, neće odlučivati na nove investicije, naprimjer u nove proizvodne pogone i prodajne objekte, dok situacija s epidemijom ne bude jasnija.

Manje privatnih investicija direktno će se odraziti na smanjenu ekonomsku aktivnost, odnosno pad ili sporiji rast BDP-a.

Kao treće, više slučajeva zaraze znači strožiju primjenu nekih postojećih ograničenja, poput propisane distance u kafićima, ograničenja korištenja kabina u radnjama itd, što vodi ka manjem broju gostiju i slabijoj prodaji.

Sve ovo će se negativno odraziti na ekonomski rast i broj zaposlenih u BiH, čak i ako ne bude vraćanja ranijih mjera, poput zabrane rada objekata, ukidanja javnog saobraćaja itd.     

To istovremeno znači da bi vlasti hitno trebale donijeti dodatni paket podsticaja privredi, jer je sada sasvim izvjesno da od brzog ekonomskog oporavka neće biti ništa, a da već izmučeni privredni sektor čekaju novi problemi.

(Biznisinfo)