Drugi o nama / Uznemirujući snimci animalnog otpada u Visokom: Gluhi telefoni i uobičajeno “ne zna se čija je nadležnost”

Zastrašujući prizori nepropisnog odlaganja animalnog ili organskog otpada postali su česta situacija na području visočke općine.

Ovo područje inače poznato je po uzgoju stoke, mesarskom zanatu, suhom mesu, te po kožarstvu. Brojni su uzgajivači i proizvođači koji nesavjesno odlažu otpad koji nastaje u njihovim klaonicama, radionicama i fabrikama.

Krajem marta u Visokom u mjestu Čekrekčije pronađen je konj u rijeci Bosni. Konju su bile svezane sve četiri noge a potom je bačen u rijeku.

Početkom aprila inspektori Odsjeka za inspekcije Općine Kakanj utvrdili su identitet osobe koja je na granici između Kaknja i Visokog odložila animalni otpad.

Kako su tada kazali iz Općine Kakanj, utvrđeno je da se radi o osobi nastanjenoj na području Visokog.

– Inspekcija će izdati prekršajni nalog, a animalni otpad će biti uklonjen na račun počinioca – naveli su iz Općine Kakanj.

Prije nekoliko dana u selu Smršnica nadomak Visokog pronađena je gomila animalnog otpada, čak dijelovi uginulih ovaca, zatim kosti i drugi životinjski ostaci.

Kako je za Faktor kazao Albert Centelege, glavni kantonalni veterinarski inspektor u Zeničko-dobojskom kantonu, Visoko je jedna od općina koja je najviše pogođena ovim problemom.

– Stalno nam dolaze zahtjevi iz općine Visoko, nedavno je provedena jedna kontrola, radio je mješoviti tim, više inspekcija je vršilo kontrole, a bio je problem sa odlaganjem otpada sa farmi peradi – ističe Centelege.

Veterinarska inspekcija, prema njegovim riječima, za fizička lica u slučaju odlaganja organskog otpada izriče kazne u iznosu od 430 KM, dok pravnim licima izriče 4.300 maraka kazne, a odgovornim licima 1.800 maraka.

Iz Javnog komunalnog preduzeća Visočica iz Visokog su nam kazali da se oni ne bave prikupljanjem organskog otpada i da im nije poznato ko to radi.

– Nismo imali slučajeva da neko takvu vrstu otpada baci u kante za smeće ili kontejnere te takav otpad nismo ni deponovali na deponiju Mošćanica gdje inače odlazi sav naš otpad iz Visokog – kazali su iz JKP Visočica uz zahtjev da ne objavljujemo ime sagovornika.

Direktor Regionalne deponije Mošćanica, Emir Zukić ističe da se na ovoj deponiji ne prikuplja organski otpad.

– Zabranjeno je odlaganje animalnog otpada na ovoj deponiji. Niko ovdje regularno i legalno ne može odložiti otpad. To je poseban tok otpada koje reguliše Ministarstvo prostornog uređenja – ističe Zukić.

S obzirom na to da načelnica Općine Visoko nije odgovarala na naše pozive, niti se u općinskoj inspekciji javljaju na telefone, a direktor KJKP Visočica je također nedostupan, ostali smo uskraćeni za informaciju gdje onda Visočani odlažu animalni otpad.

Ni premijer ZDK Mirza Ganić nije detaljnije upoznat sa ovom problematikom, s obzirom da je, kako kaže, na ovu funkciju došao prije dvadesetak dana. Kazao je da će se svakako pozabaviti ovom tematikom nakon našeg novinarskog upita.

Inače, na području Visokog i okolnih mjesta ovo je višegodišnja slika i problem, a općinske, kantonalne i federalne vlasti, pa i državne, se igraju “gluhih telefona” i nadležnosti.

Trenutno postupanje s nusproizvodima i otpadom životinjskog porijekla u cijeloj Bosni i Hercegovini nije u skladu s propisima i standardima Evropske unije za oblast veterinarstva i zaštite okoliša. Trenutna situacija u Kantonu Sarajevo je takva da velike količine ovog otpada završavaju na deponiji Smiljevići, koja treba da služi isključivo za odlaganje komunalnog otpada.

Na lokaciji deponije Smiljevići postoje četiri jame – grobnice od kojih je jedna popunjena, jedna je u fazi izgradnje, dok su druge dvije u funkciji i popunjavaju se paralelno sa određenim kategorijama nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla.

Dekan Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nihad Fejzić u razgovoru za agenciju Fena sredinom aprila napomenuo je da je velika zabluda u BiH činjenica što se neke stvari postavljaju na način da je to uvjetovano putem države ka članstvu u Evropskoj uniji pa tako i ovo pitanje.

Međutim, pitanje životinjskog otpada i potencijalnih rizika od neadekvatnog odlaganja ogledaju se u opasnostima po zdravlje ljudi, životinja i okoline, te je za dekana to zapravo uvjetovano ne evropskim putem nego prioritetom normalnog življenja.

Govoreći o spektru problema koji nastaju neadekvatnim odlaganjem te vrste otpada, Fejzić je izdvojio problem biološke kontaminacije, a kada se to stavi u kontekst kompletne nesigurne epidemiološke situacije u BiH.

To je naglasio imajući u vidu infektivne bolesti koje se prenose s ljudi na životinje, problem globalnog zatopljivanja i mijenjanje svjetske epidemiološke slike te se sada pojavljuju bolesti koje nisu bile na ovim prostorima, ali pitanje epidemije morbila i svinjske gripe.

Osim toga tu je, ističe dekan, i ekonomsko pitanje ovog problema jer u kategoriji animalnog otpada ne razmišlja se samo o oboljelim životinjama i leševima, u tu kategoriju ulazi đubrivo, ali i druge materije koje se mogu ekonomski bolje iskoristiti te zbog neadekvatne iskorištenosti nastaju i ekonomski gubici.

– Ključno je pitanje, pitanje dobrobiti životinja koje naš zakon tretira da se sve to uzme u obzir i pronađe rješenje. EU nam je pomogla da izradimo studiju koja je omogućila da imamo sveobuhvatnu analitičku sliku, identificirani su rizici, a ponuđena su i rješenja koja je potrebno primijeniti, ali to se još uvijek ne čini – podsjeća.

Fejzić ističe da postoji mogućnost da privatni investitori to rade, odnosno da se omogući javno-privatno partnerstvo i da nadležni nivo vlasti da koncesiju te ponudi javne pozive privrednicima da pomognu BiH u rješenju problema animalnog otpada, a u BiH, podsjeća dekan, bilo je već investitora koji su željeli to raditi, ali se iz različitih razloga od toga odustalo.

Izdvojio je i primjer u susjednoj Srbiji gdje je strani investitor napravio projekat spalionice koja zadovoljava sve svjetske standarde uključujući najmodernije tehnologije, no ta investicija je propala jer državni sistem Srbije nije uspio osigurati da se svi leševi životinja dovoze na to mjesto.

Kroz stočarsku proizvodnju se akumulira velika količina takvog otpada, a prema zakonskim propisima koji su na snazi u BiH, otpad mora proći tretman na način da to ne predstavlja daljnji rizik ni za proizvodnju, ni za okoliš, ni za zdravlje životinja i ljudi.

Kako je jasno kazao dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, to pitanje će se morati rješavati ili na način da se izgradi jedno postrojenje koje će biti u funkciji za cijelu BiH, ili će se otvoriti mogućnost da se to rješava po nadležnostima, ali ono što treba osigurati veterinarski sistem i inspekcije je da taj otpad nađe put prema mjestu gdje će biti neškodljivo uništen.

– Danas imamo situaciju da se leševi životinja bacaju u rijeke ili se odvoze se na deponije smeća. Imamo propise, a neadekvatno se ponašamo. Nama problem postane problem onda kada se dogodi neki incident, a u ovom slučaju trebamo problem rješavati prije incidenata – ocijenio je Fejzić.

Istaknu je na kraju da svi propisi postoje, institucije mogu osigurati novac za izgradnju adekvatnog postrojenja ili omogućiti da to urade privatni sektor što je praksa u većini razvijenih zapadnih zemalja.

Visoko.co.ba/Faktor.ba