To je dio projekta “Modernizacija cesta u FBiH“, čije su aktivnosti započele prošlog mjeseca.
Potcrtao je da se sigurnost saobraćaja konstantno procjenjuje kroz rad Odsjeka za sigurnost saobraćaja JP Ceste FBiH, a u svrhu identifikacije opasnih mjesta na magistralnim cestama FBiH rade se studije crnih tačaka na osnovu podataka o saobraćajnim nezgodama za određene periode.
“Posljednja takva studija je urađena u februaru 2017. godine sa podacima o saobraćajnim nezgodama za period 2013. – 2015., koja će biti osnov za djelovanje JP Ceste FBiH u svrhu povećanja sigurnosti prometa za naredne dvije do četiri godine. Studijom je izdvojeno 31 opasno mjesto (crne tačke) na magistralnim cestama FBiH”, kazao je Pravdić.
Odgovarajući na pitanje koliko smo usklađeni s Direktivom Evropske komisije o sigurnom upravljanju cestovnom infrastrukturom, navodi da su “Ceste FBiH“ od 2002. godine do danas izradile tri studije crnih tačaka na magistralnim cestama u Federaciji BiH.
Nakon identifikacije crnih tačaka i opasnih mjesta, tokom godina izvršena je sanacija i rekonstrukcija velikog broja crnih tačaka, a devet identifikovanih crnih tačaka iz druge studije se nalaze u Programu modernizacije cesta FBiH.
Što se tiče provođenja aktivnosti RSA (Road Safety Audit) i RSI (Road Safety Inspection), Pravdić kaže da “Ceste FBiH” u okviru redovnih aktivnosti provode interne kontrole s ciljem povećanja sigurnosti na cestama, a inače parcijalno i periodično kontrole rade stručne službe.
“Nadamo se da će Ministarstvo transporta i komunikacija BiH što prije uspostaviti sistem revizije novih projekata i postojećih cesta po metodologijama RSA i RSI, a što je propisano predmetnom Direktivom i Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH”, naglasio je Pravdić.
Govoreći o tome da li građani mogu biti sigurni u pogledu funkcioniranja semaforskih uređaja na cestama, naglašava da su u prethodnom periodu urađeni značajni investicioni radovi na ugradnji novih i sanaciji postojećih semafora na lokalitetima Cazin, Donji Vakuf, Goražde, Gračanica, Simin Han (Tuzla), Neum, Odžak, Orašje, Tuzla (Miladije), te je pet semafora uvezano u jedinstveni sistem u prolazu kroz Travnik.
“Za navedene semafore urađeni su novi signalni planovi na osnovu podataka o saobraćaju”, konstatovao je Pravdić.
Za održavanje semaforskih uređaja, rasvjete tunela, prilaznih zona tunelima i raskrsnica, te održavanje trafo-stanica provedeni su postupci javnih nabavki 2017. godine.
Okvirni sporazumi za četiri godine i pripadajući ugovori za održavanje elektro-opreme potpisani su, po njegovim riječima, sa firmom Step d.d. Sarajevo u vrijednosti oko 425.000 KM na godišnjem nivou (rasvjeta 178.025,29 KM + semafori 245.280,56 KM).
“Također, za obilježavanje pješačkih prelaza kod škola, Planom JP Ceste FBiH su predviđena sredstva u iznosu od 50.000 KM za sanaciju i ugradnju novih svjetlosnih saobraćajnih znakova, te 50.000 KM za obilježavanje pješačkih prelaza sa ugradnjom optičko-vibracionih traka”, istakao je Pravdić, te podsjetio da većina semafora u prolazu kroz gradove (Sarajevo, Tuzla, Mostar i dr.) nisu stalna sredstva JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo odnosno izgrađena su od lokalnih zajednica koje njima i upravljaju.
Program modernizacije cesta u FBiH zvanično je počeo krajem prvog mjeseca potpisivanjem ugovora za izvođenje radova na magistralnoj cesti M-17.3 Neum – Stolac, dionica Stari Neum – Broćanac.
Komentirajući benefite koje donosi izgradnja te nove ceste, Pravdić kaže da će građani BiH imati pristup Jadranskom moru preko vlastitog teritorija to jest omogućilo bi se povezivanje unutrašnjosti zemlje s njenim jedinim pomorskim gradom i turističkim centrom Neumom.
Osim toga, izgradnjom M-17.3, tvrdi, došlo bi do “smanjenja prometnog opterećenja na cesti M-17 (Mostar – Doljani, odnosno granica sa RH) i zastoja na graničnom prijelazu sa Hrvatskom“.
“Predložena nova cesta ukupne dužine 32,9 km je dio magistralne ceste M-17.3 Buna – Neum, ogranak magistralne cesta M-17, Sarajevo – Mostar – Čapljina – Metković. Postojeća cesta Buna – Neum je u dosta lošem stanju, sa skromnim tehničkim elementima (minimalni radijusi, ukupne širine 3 – 4 m, uzdužni nagibi veći od 7 posto, slijepe krivine, veliki broj serpentina i sl.), a predstavlja jedinu vezu BiH s morem. Veza s morem ostvaruje se najvećim dijelom teritorijem Hrvatske što podrazumijeva prelazak dva granična prijelaza”, pojašnjava direktor JP Ceste FBiH.
Također, u pogledu izgradnje ceste Neum-Stolac potvrdio je da će ukupan iznos sredstava od 700.000 KM, koje je osigurala Vlada FBiH, biti utrošena na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na poddionici Stolovi – Drenovac na području općine Stolac.
“Ukupna površina zemljišta predviđena za eksproprijaciju na ovoj poddionici je 235 737 m², a prosječna vrijednost zemljišta je oko 8 KM/m², pa je procjena da je za eksproprijaciju na ovoj poddionici ukupno potrebno oko 1.885.000 KM”, rekao je Pravdić, te dodao da je u toku natječaj za prikupljanje ponuda za izvođača radova na izgradnji tunela Žaba (Hutovo).
Osim ovih aktivnosti, u 2018. godini predviđene su srednja/manja investiciona ulaganja kao što su rehabilitacije/rekonstrukcije devet mostova, tri tunela, te izgradnja traka za spora vozila.
“Značajan problem je nezadovoljavajući nivo usluga na magistralnim cestama i sigurnost učesnika u prometu, posebno pješaka, prvenstveno zbog činjenice da postojeće trase prolaze kroz gusto naseljena područja zbog čega je neophodno izmiještanje trase u postojećem koridoru i zbog čega je Programom modernizacije predviđena izgradnja obilaznica oko gradova. Zato su izuzetno značajne sve aktivnosti, planirane projektom “Modernizacijom cesta u FBiH“, koje trebaju doprinijeti poboljšanju stanja mostova i tunela na magistralnim cestama, poboljšanju nivoa usluge za učesnike u prometu i poboljšanju sigurnosti prometa na cestama”, zaključio je u intervjuu za Fenu direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.