Lokalne TemeSportDino Konjičanin: Fizička i mentalna sprema su ključni faktori kvalitetnog suđenja

Dino Konjičanin: Fizička i mentalna sprema su ključni faktori kvalitetnog suđenja

Netom završeno Svjetsko rukometno prvenstvo u rukometu za rukometašice koje je tokom decembra mjeseca odigrano u Španiji, imalo je i predstavnike iz Bosne i Hercegovine. Bosnu i Hercegovinu na ovoj smotri najboljih selekcija svijeta predstavljala su službena lica, sudijski par Amar i Dino Konjičanin iz Visokog i Arijana Vojić iz Bihaća.

Prvenstvo je okončano spektakularnom pobjedom selekcije Norveške nad ekipom Francuske, koja je maestralnom igrom u drugom dijelu susreta uspjela savladati aktuelne olimpijske prvakinje.

U susretu za treće mjesto selekcija Danske bila je sigurna sa domaćinom Španijom. Upravo, ovaj susret finalnog dana za treće mjesto u kojem su snage odmjerile selekcije Danske i Španije, sudili su naši Amar i Dino.

Amar i Dino godinama su najbolji i najuspješniji sudijski par iz Bosne i Hercegovine. Nosioci su sudijske značke Međunarodne rukometne federacije (IHF). Trenutno u svijetu samo 125 sudijskih parova iz 41 zemlje svijeta ima privilegiju da sudi na ovako visokom nivou.

Posljednjih godina Amar i Dino redovni su učesnici svih velikih rukometnih događaja, pa tako da skoro i nema takmičenja na kojem nisu bili. Nije rijedak slučaj da Amar i Dino sude na utakmicama EHF Lige prvaka, a osim međunarodnog iskustva, gotovo na svim velikim derbijima bh. rukometa pravdu dijele ova dva mlada momka iz Visokog.

Tim povodom razgovarali smo sa jednim od blizanaca, a Dino je taj koji je ovog puta više bio raspoložen za priču. Amara i Dinu smo zatekli na povratku iz Španije, a čemu smo razgovarali, pročitajte u nastavku.

Kakvi su vaši utisci sa Svjetskog prvenstva u Španiji, od organizacije do kvaliteta rukometa?

Obzirom da je ovo prvo naše veliko takmičenje, mogu da kažem da kući dolazimo sa mnoštvom lijepih uspomena. Jako smo sretni i zadovoljni da smo imali priliku da budemo dio ovako velike smotre i mišljenja sam da možemo biti veoma zadovoljni urađenim. Organizacija je bila na visokom nivou, što je i za očekivati kada se radi o Svjetskom seniorskom prvenstvu, ali moram da naglasim ulogu volontera, gdje su kao i svaki put do sada imali zapaženu ulogu. Svjedoci smo da kvalitet nije bio kao prethodnih godina, obzirom da je učešće uzelo 34 reprezentacije, gdje je očigledno postajala velika razlika u kvaliteti. Međutim, u završnoj sedmici, mogli smo da uživamo u vrhunskom rukometu, koje su nam priredile najbolje rukometašice na svijetu.

17.09.2020., Arena Zagreb, Zagreb – EHF Liga prvaka, PPD Zagreb – THW Kiel. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Šta je utjecalo na to da se počnete baviti sudijskim poslom?

Moram da kažem da je naše djetinjstvo obilježeno rukometom. Prošli smo sve mlađe selekcije RK Bosna Visoko. Obzirom da smo u srednjoškolskim danima prestali sa aktivnim igranjem, ali smo i dalje željeli da ostanemo u rukometu i na taj način suđenje se pojavilo kao prirodan slijed događaja. Ipak najveći “krivac” jeste otac Esad i zapravo na njegov nagovor smo napravili naše prve korake, gdje smo na početku moram priznati bili malo skeptični, međutim kako je vrijeme odmicalo, shvatili smo da je suđenje nešto što nas ispunjava i čini sretnim, tako da kasnije nije bilo nedoumica.

Ko vam je najviše pomogao u dosadašnjoj karijeri?

Svako od nas na samom početku treba podršku i pomoć, što nije izostalo i u našem slučaju. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo svima, koji su na bilo koji način pomogli da ostvarimo sve naše ciljeve. Medutim, moram na prvom mjestu da spomenem oca Esada, koji je uvijek bio naša najveća podrška i veoma smo zahvalni na tome.

Koliko odricanja je potrebno da bi bili na nivou kojem jeste?

Kako bi postigli vrhunske rezultate na bilo kojem polju, naravno da je potrebno mnogo odricanja. Ali kada nesto jako želite i volite, onda vam sve to ne predstavlja poseban problem.

Koji je najzanimljiviji detalj iz vaše dosadašnje sudijske karijere?

Postoji mnogo zanimljivih trenutaka u dosadašnjoj karijeri, ali definitivno bih istakao momenat koji se desio u zadnjoj minuti finalne utakmice juniorskog prvenstva između domaćina Slovenije i Francuske. U tim trenucima, kada se utakmica odlučuje, pri neriješenom rezultatu, golman gostujuće reprezentacije baca loptu u kontru do svog krilnog igrača, koji se nalazi sam ispred golmana i u trenutku kada je trebao da šutira na gol, na iznenađenje svih prisutnih, pomenuti igrač se zaustavlja, misleći da je neko od nas dvojice nešto ranije dosudio, što nije bio slučaj. U prepunoj dvorani Zlatorog u Celju, morali smo da donesemo jednu od najtežih odluka u dosadašnjoj karijeri, međutim za nas nije bilo puno dileme. Kako i pravila nalažu, zbog svega ranije pomenutog, dosudili smo 7 m. Nije bilo jednostavno, situacija koja se dešava jednom u karijeri, velika odgovornost.

Koliko je teško suditi na velikoj rukometnoj sceni?

Suditi na najvećim svjetskim takmičenjima je velika odgovornost, gdje morate da budete veoma dobro pripremljeni, ne govorim samo o fizičkoj spremi, već i mentalnoj pripremljenosti, koja je u zadnje vrijeme postala neizostavan faktor. Sve ovo će vam pomoći da odsudite utakmicu sa najmanjim mogućim brojem grešaka.

Koje su prednosti i nedostaci posla kojim se bavite?

Kao najveću prednost izdvojio bih to što smo kroz ovaj posao imali mogućnost da upoznamo veliki broj ljudi sa različitih dijelova svijeta i upoznamo njihove kulture i na taj način vidimo svijet iz druge perspektive. Sve nam to pomaže da bolje upoznamo i samog sebe. Također, na svim našim putovanjima, uvijek kada se nađe slobodnog vremena, uspijevamo da obiđemo poznate kulturno – historijske znamenitosti zemlje u kojoj se nalazimo. Ponekada nedostatak slobodnog vremena da se provede sa svojim najbližima, koji su moram reći uvijek puni razumijevanja.

Po vašem mišljenju, šta je to što bi trebalo možda promijeniti kada su u pitanju rukometna pravila?

Mislim da postoji prostor za određene promjene u pravilima rukometne igre i opće je poznato da IHF komisija zadužena za pravila, već uveliko radi na pojedinim izmjenama, koja bi naš sport učinio još više dinamičnijim i atraktivnijim za gledanje. Načelno se radi o posivnoj igri, gdje bi se ekipi u trenutku podizanja ruke dopustila samo 4 dodavanja, umjesto dosadašnjih 6. Brzi centar bi se trebao moći izvoditi unutar središnjeg kruga, promjera 3m u kojem se ne smiju nalaziti protivnički igrači. Na kraju treće pravilo bi se odnosilo na zaštitu golmana, gdje će se svako namjerno gađanje golmana u predjelu glave sankcionisati, pod uslovom da napadač nije nepravilno zaustavljen od strane odbrambenog igrača.

Da li trenutno u Bosni i Hercegovini nekog od mlađih kolega vidite kao nekog ko bi mogao krenuti vašim stopama?

Vjerujem da kod nas trenutno ima nekoliko mlađih parova, koji posjeduju potencijal i na koje treba ozbiljno računati u budućnosti. Njihov put će jedino zavisiti od njih samih, ali sigurno je da im treba naša podrška i pomoć. Istakao bih jedan sudijski par i iskreno mnogo mi je žao zbog toga što su se odlučili da okončaju sudijsku karijeru. Dvojac Džolić – Šarac iz Ljubuškog je posjedovao sve kvalitete modernog sudije i kao takvi su mnogo obećavali i siguran da bi napravili zavidnu karijeru.

Šta biste savjetovali mlađim kolegama? Šta da rade, kako da se edukuju i napreduju?

Kao prvo i osnovno da vjeruju u sebe i to što rade. Nikada ne smiju odustati, bez obzira na sve. Permanentna edukacija i usavršavanje, svjedoci smo da danas postoji veliki broj online platformi, gdje svaki mladi sudija ima mogućnost da nauči nešto novo, prati nove trendove suđenja. Ipak, ono što je najvažnije jeste gledanje vlastitih utakmica, kako bi na taj način bili svjesni svojih grešaka i stvari koje su mogli uraditi na drugačiji način. U nekim stvarima moramo biti samokritični i uvijek biti spremni primiti dobronamjernu kritiku.

Visoko.co.ba/Svijet Rukometa


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE