DF uputio set prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH

Klub poslanika Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, uz prijedlog pratećih amandmana na Ustav BiH, koje su danas na pres-konferenciji u Sarajevu prezentirali predsjedavajući i član tog Kluba Dženan Đonlagić i Zlatan Begić.

Đonlagić je kazao da će ova rješenja otkloniti sistemsku diskriminaciju u Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH. Bazirana su, prvenstveno, na evropskim standardima i na civilizacijskim vrijednostima.

– Prijedlog se bazira na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i presuda domaćih sudova – naveo je Đonlagić.

Po njegovim riječima, sa ovim implementiranim rješenjima došli bi do ukidanja postojeće diskriminacije u Izbornom zakonu BiH i Ustavu BiH.

– Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona je sistematizirao i obuhvatio sve ono što smo čuli u prethodnom periodu da su bile anomalije u postojećem Izbornom zakonu i ono što se predlagalo da se unaprijedi u Izbornom zakonu BiH – kazao je Đonlagić.

Napomenuo je da je u izmjenama i dopunama Izbornog zakona obuhvaćeno sve ono što se u prethodnom periodu pojavilo kao nedostatak u izbornom zakonodavstvu i u izbornom procesu u BiH.

Po njegovim riječima, ovaj prijedlog izmjena je obuhvatio uvođenje moderne tehnologije u izborni proces, da se preduprijede bilo kakve malverzacije oko glasačkih listića. Predviđena je zabrana kandidovanja za presuđene ratne zločince, zatim održavanje izbora u Gradu Mostaru nakon više od 10 godina, depolitizacija izborne administracije…

Izrazio je nadu da će u narednom periodu biti otvorena javna rasprava o ovim prijedlozima i da će u redovnoj parlamentarnoj proceduri biti riješeno „višedecenijsko pitanje koje opterećuje i političku scenu BiH i njen evropski put“.

Član Kluba poslanika DF-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta Zlatan Begić je kazao da se ovim amandmanima omogućava i raspuštanje, odnosno prestanak mandata izabranim zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH, ukoliko Parlamentarna skupština ne izvršava svoje dužnosti.

Također se omogućava prestanak mandata i prijevremeni izbori za članove Predsjedništva BiH, ukoliko Predsjedništvo ne obavlja svoju funkciju.

Begić je naveo da bi predloženim amandmanima Dom naroda trebao da postane dom u kojem će se raspravljati i odlučivati po onim pitanjima koja se mogu podvesti pod vitalni interes konstitutivnih naroda, dok se zakonodavna aktivnost locira u Zastupnički dom.

Članovi Predsjedništva BiH birali bi se na način da se sa teritorije RS-a bira jedan predstavnik bez etničke odrednice, a sa teritorije Federacije BiH dva predstavnika također bez etničke odrednice, s tim da ne mogu biti izabrana dvojica iz istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

Savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Zoran Mikulić, pojasnio je neka od predloženih rješenja.

Kada je riječ o izborima za Grad Mostar, podsjetio je da je Mostar imao šest izbornih jedinica plus centralna zona i birali su se vijećnici sa dvije liste. Jedna je bila gradska lista, sa koje su mogli glasati svi građani iz svih izbornih jedinica i posebno je svaka izborna jedinica imala svoju listu.

Mikulić je kazao da bi, u skladu sa predloženim rješenjima, birači iz centralne zoni glasali po pripadnosti mjesnim zajednicama, jer centralna zona obuhvata teritorije dvije, tri mjesne zajednice.

– A iz postojećih biračkih jedinica će se birati čistom, jednostavnom matematičkom preračunatom formulom koliko bi u odnosu na broj birača, odnosno stanovnika te biračke jedinice pripadalo vijećnika. Matematika se složila ‘u zarezu’. Čak su se pojedine stranke kod pregovora u Mostaru, one koje su ključne za razgovore u Mostaru, složile s tom matematikom, nemaju na to nikakvih primjedbi – naveo je Mikulić.

Kada je riječ o Domu naroda, Mikulić kaže da su morali poštovati stavove Evropske komisije i mišljenje Venecijanske komisije i dosada uočene nepravilnosti, a pogotovo stavove Ustavnog suda BiH kao i Evropskog suda za ljudska prava.

Dakle, dodao je on, moralo se omogućiti svim građanima, pripadnicima svih konstitutivnih naroda i onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici bilo kojeg od konstitutivnih naroda, da budu birani i za članove Predsjedništva i za domove naroda.

Dom naroda PSBiH bi se, prema prijedlogu Kluba poslanika DF-a, proširio s 15 na 21 člana, s tim što bi iz Federacije BiH bilo delegirano pet delegata Hrvata, pet delegata Bošnjaka, dva delegata iz reda ostalih i jedan delegat Srbin.

Iz RS-a bi se delegiralo pet Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan iz reda ostalih – pojasnio je Mikulić.

Po njegovim riječima, tako bi bilo svima omogućeno da budu birani u Dom naroda.

– Također smo reducirali ulogu Doma naroda, jer smatramo da nema potrebe da jedna dom kontroliše, nadzire, ispravlja ono što donosi drugi, legalno i legitimno izabrani dom. Tako da bi uloga Doma naroda bila reducirana isključivo na pitanja iz vitalnog interesa koja su tačno pobrojana i precizirana – pojasnio je Mikulić.

Poslanik Zlatan Begić je na kraju naglasio da se ovim prijedlogom ne ukida entitetsko glasanje, ne ukida se vitalni interes konstitutivnih naroda, ne ukida se vitalni interes entiteta koji se štiti u Predsjedništvu BiH.

Po njegovim riječimam, ovim prijedlogom se uvodi odgovornost izabranih nosilaca vlasti, povećava se nivo funkcionalnosti institucija i ukida se diskriminacija.

Visoko.co.ba/federalna.ba