Desetine predstavnika svih nivoa vlasti BiH u Briselu

Važan dan za evropski put zemlje je pred bh. liderima. Brojni političari krenuli su put Brisela na drugi politički forum na visokom nivou između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, a u koferu, umjesto reformi, samo nada i optimizam za otvaranje pretpristupnih pregovora. U susret boljoj ocjeni Evropske komisije, na djelu politika blokada. Nije usvojen niti jedan reformski zakon, uslovljavanja se nižu, kompromisa manjka.

Posljednji voz za Brisel ove godine krenuo sa stanice. Kartu za politički forum na visokom nivou dobili brojni bh. političari. Na listi znatno više pozvanih zvanica nego usvojenih reformi. Za zeleno svjetlo iz Brisela potrebni su konkretni iskoraci, a brojna delegacija dolazi praznih ruku. Pred polaganje računa Evropskoj komisiji očekivanja očekivano visoka. Predvođena optimizmom za otvaranje pregovora sa EU.

„Nadam se da učesnici foruma u Briselu idu sa željom da se oko nečega dogovore. Ako bude tako, ne sumnjam da ćemo napraviti dodatne pomake kojima bi zadnji teg na vagi prevagnuo u korist BiH i formalnog otvaranja pregovora o članstvu u EU što prije“, kazao je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

„Moramo prestati tražiti da od nas komisija traži uradite ovo, uradite ono. Mislim da bi trebalo biti obratno, da bismo trebali uraditi puno više nego što se od nas očekuje i onda tražiti puno više“, kazao je predsjednik Naše stranke Edin Forto.

„Od Evropljana očekujem da budu manje tehnokrate, a više političari i shvate okolnosti u kojima se ovo dešava i da cijene da je u ovakvim okolnostima unutar BiH, ipak, postignut neki napredak“, kazao je Saša Magazinović, šef Kluba SDP-a u Zastupničkom domu BiH.

Na bh. političkom poligonu stalne okolnosti su blokade. Glavna uloga negativca u Izvještaju Evropske komisije pripala vladajućima iz RS-a. Upozorenje da separatistička retorika udaljava BiH od vrata EU nije urodilo plodom. Od stavova ne uzmiču, ultimatumi ostali isti.

„Želimo reformu Ustavnog suda, želimo zakon o Ustavnom sudu i želimo da u Ustavnom sudu ne participiraju stranci“, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD).

Vode politiku blokada, zahtjeve jasno iznose, a tuđi uslovi im neprihvatljivi. Pa čak i od onih koji određuju pravila igre.

„Uslovljavanja su za nas neprihvatljiva, sigurno ni na kakve ucjene nećemo pristati“, poručuje Košarac.

Od glavnog krivca za usporeni evropski put BiH, do pozvanog gosta linija je tanka. Kakvu poruku šalju evropski zvaničnici slanjem pozivnice lideru RS-a?

„Pristajući da i predsjednik entiteta učestvuje na takvom sastanku, EU prenosi neku vrstu ovlasti u vanjskoj politici na nekoga ko apsolutno nije međunarodno priznat faktor. Nalazimo se u jednom đavoljem krugu iz kojeg je jako teško izaći“, ističe Sead Turčalo, dekan sarajevskog FPN-a

Izlaza ni na vidiku. Nakon uslovnog zelenog svjetla najavljeni intenzivni razgovori. Ishod, državna koalicija ni jednom nije sjela za zajednički stol. Mnogo političara, a malo učinjenog. Dok grca u dogovima, mala država poput BiH šalje desetine zvanica, bez ijednog ispunjenog zadatka.

„Početkom vijeka Vijeće ministara BiH bilo isključivi i jedini sagovornik EU. Danas 40, ako ne i više, ljudi iz BiH ide na politički forum i upitno je znaju li uopće zašto su tu“, podsjeća Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica na FPN-u.

Proces znatno olakšan, ali i dalje nedostižan. Ograničen napredak za Holandiju presudan da se protivi otvaranju pregovora sa BiH. A samo jedan glasan protiv bio bi presudan. No, prolongiranih rokova na bh. političkoj sceni nikad ne manjka. Čeka nas i mart, nova očekivanja i ista zadaća pred bh. liderima.

Visoko.ba/federalna.ba