Neki su bili optimistični, drugi baš i ne. Pročitajte njihova predviđanja
Prije nekoliko desetljeća mnogi naučnici, analitičari, akademici, vladine agencije i ko sve ne objavili su svoja predviđanja o tome šta će se dogoditi do 2020. godine.
Išlo se od podmornica koje se spuštaju na nezamislive dubine do toga hoće li planeta Zemlja uopće postojati.
Neki su bili optimistični, drugi baš i ne. Pročitajte njihova predviđanja:
1. Životni vijek će se produžiti i prijeći 100 godina
Futurista Rej Kurzveil je 1999. godine predvidio da će se prosječan životni vijek ljudi povećati na “više od 100 godina”, i to do 2019. godine.
Netačno.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, prosječan životni vijek 2019. godine bio je 72,6 godina. Prosjek je nešto viši u SAD i za 2017. iznosi 78,6 godina. Iako se u mnogim industrijskim zemljama prosječan životni vijek povećava, u Americi se dešava upravo suprotno. Ujedinjeni narodi predviđaju da će do 2050. prosječan životni vijek biti 77,1.
2. Kompjuteri će biti nevidljivi
Kurzveil je, također, rekao da će kompjuteri biti nevidljivi.
– Svuda su, u zidovima, stolovima, stolicama, nakitu i tijelima. Ljudi naširoko koriste trodimenzionalne displeje ugrađene u njihove naočale ili sočiva – napisao je on.
Tačno.
Ispostavilo se da kompjuteri zaista danas jesu svuda. Imamo pametne kuće, pametne stolove, stolice i još mnogo toga.
3. Knjige će biti mrtve
– Papirne knjige i dokumenti se rijetko koriste. Mnogi dokumenti su skenirani i dostupni preko wireless mreže – naveo je on u knjizi.
Netačno.
Iako se vrijednost ove industrije, naprimjer u SAD, značajno smanjila od 2014. godine, ovdje se i dalje proda 675 miliona knjiga koje donesu zaradu od 26 milijardi dolara.
4. Prati se svaki vaš korak
Predviđeno je i da će privatnost biti veliki politički i društveni problem i da će svaki vaš korak biti zapisan u nekoj bazi podataka.
Mnogi kažu – tačno.
Vaša televizija vas posmatra, vaš pametni telefon vas prati, vaš internet pretraživač zna šta radite. Neke nacije su pod 24-satnom prismotrom, a većina odraslih u SAD navodi da je gotovo nemoguće da prođe dan bez da je neko prikupio neku informaciju o vama.
5. Na svijetu će živjeti 8 milijardi ljudi
Pojedina istraživanja iz 1994. pokazala su da će se svjetska populacija povećati za 2,5 milijardi te da će do 2020. dostići 8 milijardi.
Indija, Pakistan, Bangladeš i Afrika će sami donijeti 1,5 milijardi.
Blizu.
Trenutno na svijetu živi 7,7 milijardi ljudi, objavljeno je u izvještaju UN-a u junu. Očekuje se da se broj stanovnika poveća za dvije milijarde do 2030. godine, a Indija će 2027. preuzeti od Kine prvo mjesto po broju stanovnika.
6. Kina će biti najveća ekonomija
Piter Švarc i Piter Lejdan rekli su 1997. da će Kina biti na vrhu svjetske ekonomije.
Blizu.
Kraj je 2019. godine, a i dalje je tijesna borba za prvu poziciju. Vjeruje se da će Kina i Indija preuzeti vrh do 2030. godine.
7. Automobili koji se sami voze
Kurzveil je napisao u knjizi da se s ovim eksperimentira.
Nije daleko od istine.
Kompanije kao što su Tesla i Uber testiraju automobile koji sami voze na datu lokaciju.
8. Kina će biti na putu da postane demokratska zemlja
Švarc i Lejden predvidjeli su da će Kina, iako ima “drakonske mjere”, biti na putu da postane demokratska, ali ne baš onakva kakvu je vidi Zapad.
Netačno.
Kina se i dalje suočava s nevjerovatnim optužbama kada je u pitanju kršenje ljudskih prava protiv demonstranata u Hong Kongu, kao i protiv skoro milion Ujgura koji žive u provinciji Singjang.
9. Srčane bolesti i depresija bit će najčešće bolesti
Blizu.
Prema podacima iz 2017. godine, pet najčešćih bolesti su neonatalni poremećaji, bolest srca, moždani udar, infekcije dišnih puteva i hronične plućne bolesti.
10. Raste globalna temperatura
Još 1995. godine predviđeno je da će do 2100. prosječna globalna temperatura porasti za dva stepena.
Na putu smo.
Za ispunjavanje ovog predviđanja ostalo je još 80 godina.
Visoko.co.ba/6yka.com/Preuzeto sa avaz
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.