Dan je u dalekoj prošlosti trajao 19 sati zbog toga što je Mjesec bio bliže Zemlji. Naučnici su objasnili kako distanca između Mjeseca i Zemlje te druge prirodne okolnosti utječu na dužinu dana.
Geofizičar Instituta za geologiju i geofiziku Kineske akademije nauka Ross Mitchell je izjavio da je Mjesec vremenom, kako je rekao, ukrao Zemljinu energije rotacije kako bi se pokrenuo više prema orbiti, odnosno dalje od Zemlje. Mitchell je vodeći autor studije posvećenoj dužini dana, a koja je objavljena u naučnom časopisu Nature Geoscience.
“Većina modela Zemljine rotacije ukazuju na to da je dužina dana u prošlosti bila kraća”, istakao je Uwe Kirscher, koautor studije i saradnik australskog Univerziteta Curtin.
Međutim, Mitchell i Kirscher nisu uočili stabilne promjene u dužini dana u prošlosti. Kako piše list Jerusalem Post, geolozi su nekada za mjerenje dužine dana koristili tragove na posebnim sedimentnim stijenama. Naime, na njima su bili tragovi razine plime. To je omogućilo utvrđivanje broja sati u jednom danu. No, tragovi plime i oseke su rijetki, a i oni koji su sačuvani su vrlo često sporni.
Međutim, postoji još jedan način procjene dužine dana. Ciklostratigrafija je geološka metoda kod koje se ritmički sedimentni slojevi koriste za otkrivanje astronomskih “Milankovićevih ciklusa” koji odražavaju kako promjene u Zemljinoj orbiti i rotaciji utječu na klimu.
“Dva ‘Milankovićeva ciklusa’ – precesija i nagib – povezani su sa osciliranjem i nagibom Zemljine rotacije u svemiru. Brža rotacija Zemlje u prošlosti je uočljiva u periodu kraće precesije i nagiba”, naveo je Kirschner.
Jedna od nedokazanih teorija jeste da se dužina dana stabilizovala u dalekoj prošlosti. Osim plime okeana uzrokovane utjecajem Mjeseca, Zemlja ima i solarne plime povezane sa zagrijavanjem atmosfere tokom dana. Sunčeve atmosferske plime nisu tako snažne kao okeanske, ali to nije uvijek slučaj. Dok Mjesec usporava rotaciju Zemlje, Sunce je ubrzava.
“U prošlosti su ove dvije suprotne sile postale jednaka jedna drugoj, što je za posljedicu imalo da se dužina dana prestane mijenjati te da ostane konstantna određeno vrijeme”, naglasio je Kirschner, a upravo je to pokazalo i spomenuto istraživanje.
Prema njegovim riječima, dužina dana se prestala mijenjati na 19 sati, a to se desilo prije jedne do dvije milijarde godine, piše Jerusalem Post.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.