Dan D za Europu slobode, demokracije i ljudskih prava

Neki su datumi veliki jer označavaju početak epohe, nekog izuzetnog događanja ili transformativnog procesa. Drugi su datumi značajni jer obilježavaju vrhunac ili završetak takvih događanja.

U tome se razlikuju takozvani D-Day (današnji datum) koji označava početak akcije koja će dovesti do konačne pobjede u Drugom svjetskom ratu, a koju obilježava V-Day (Victory Day ili Dan pobjede).

Kratkom kronološkom formulom rečeno: D-Day plus 336 dana je V-Day.

O Danu D je snimljeno više filmova, ali za suvremenu javnosti je o tom događaju najdramatičniji prikaz ”Spašavanje vojnika Ryana” (Saving Private Ryan), epski ratni film Stevena Spielberga koji je okrunjen s nekoliko Oscara, a u kojem u glavnoj ulozi briljira Tom Hanks.

Nakon podužih i vrlo složenih priprema D-Day se dogodio povijesnog 6. lipnja 1944. godine, kao najveći desant u povijesti ratovanja. Tog se dana pod zapovjedništvom američkog generala Eisenhowera, na obalu francuske Normandije, iskrcalo 39 savezničkih divizija uz podršku 12.000 aviona, 4.500 tenkova, 5.000 brodova i više od 4.000 drugih pomorskih transportnih sredstava.

Nijemci su znali da će prije ili kasnije zapadni saveznici izvršiti invaziju, ali ju nisu očekivali na tom mjestu nego kod Calaisa koji je zbog uskosti kanala geografski najbliži britanskoj obali.

Britanci su taktikom zavaravanja na svojoj obali nasuprot Calaisu postavili tenkove na napuhavanje, a koristili su i metalne mamce tako da je na njemačkim radarima izgledalo kao da se priprema velika vojna sila za iskrcavanje kod tog francuskog grada.

Osim toga su snalažljive zapadne agencije podmetale lažne radijske poruke njemačkoj obavještajnoj službi, šaljući im zbunjujuće geografske i vremenske koordinate.

Mornaričkom iskrcavanju golemih savezničkih vojnih snaga je prethodilo masovno bombardiranje njemačkih položaja i padobransko slijetanje tisuća vojnika u Francusku.

Spielbergov gore navedeni film je ovjekovječio koliko je samo iskrcavanje bilo brutalno, krvavo i kaotično, ali na kraju krajeva, što je najvažnije, ipak uspješno.

Tog 6. lipnja (u samo jednom danu) poginulo je skoro devet tisuća njemačkih vojnika dok je kod saveznika i domaće francuske populacije poginulo oko deset tisuća ljudi, od toga su četiri i pol tisuće potvrđeno ubijene u borbi.

Prije Spielberga je savezničko iskrcavanje u Normandiji obrađeno u desetak drugih filmova i opisano u velikom broju knjiga. Za mene je posebno zanimljiv bio televizijski film ”Ike: Odbrojavanje do Dana D” u kojem redatelj Hamon iz nešto drugačije perspektive, bez ijednog ratnog kadra, slaže priču o tvorcu ideje Dwightu (Ikeu) Eisenhoweru i složenim pripremama za invaziju.

Koliko god genijalan kao vojskovođa, ”Ike” je ipak bio samo proslavljeni izvršitelj operacije (njegov veliki plus u kasnijoj utrci za predsjednika SAD-a) o kojoj su odlučivali vodeći političari svijeta.

Konačna odluka o invaziji donijeta je na prvoj konferenciji ”velike trojice”, Roosevelta, Churchilla i Staljina u Teheranu 1943. godine.

U pripremama je trebalo odgovoriti na izuzetno složena pitanja o mjestu i vremenu desanta, problemu najprikladnijeg pristaništa za iskrcavanje golemih količina ljudi i opreme kao i njihove opskrbe.

Posebnu pozornost je trebalo obratiti na tajnost i zavaravanje njemačkih obavještajnih službi te su za tu svrhu stvorene i lažne vojne jedinice koje su upućivale na druga mjesta i različito vrijeme invazije.

U preventivnoj strategiji obrane od savezničke invazije iz Velike Britanije Nijemci su već u jesen 1942. počeli graditi sustav moćnih utvrda nazvan Atlantski bedem. Više od pola milijuna ljudi je šest mjeseci gradilo goleme bunkere i utvrde na mjestima mogućih iskrcavanja na francuskoj obali, a duž čitave obale su posijani milijuni mina i postavljene protutenkovske zapreke.

U planiranju se moralo voditi računa i o brzom prebacivanju strateških rezervi na ugrožena područja te o što bržem probijanju prema otvorenim prostorima Francuske kako bi se moglo ubrzati oslobađanje zapadne Europe od brutalne nacističke okupacije.

Uspješnim iskrcavanjem u Normandiji odlučivala se ne samo sudbina rata, nego i daljnji tijek ljudske povijesti.

Nakon dugih priprema D-Day je trebao otpočeti 5. lipnja jer su meteorolozi predviđali da će se tog dana optimalno uz pun mjesec ispuniti i željeno mirno more te nizak vodostaj pred zoru. No neočekivano veliko nevrijeme je prisililo Eisenhowera da operaciju odgodi za jedan dan.

U zoru 6. lipnja 1944. počelo je iskrcavanje epskih razmjera, poznato kao ”Dan D” ili ”Operacija Overlord”. Stotine tisuća većinom američkih, britanskih, kanadskih i francuskih vojnika iskrcalo se na pet plaža Normandije, a u samu operaciju krenulo je skoro milijun i pol savezničkih vojnika nasuprot 400.000 pripadnika njemačkih snaga uz potporu gore spomenutog naizgled neprobojnog Atlantskog bedema.

Tom najvećom pomorskom invazijom u povijesti ratovanja započela je bitka koja predstavlja prekretnicu Drugog svjetskog rata. Ona označava početak kraja Trećeg Reicha i definitivni slom fašizma u Europi.

Ne smijemo zaboraviti i junačke sovjetske snage koje su uz ogromne žrtve, nakon oslobođenja vlastite domovine, u to vrijeme već prodirale prema Berlinu i drugim njemačkim gradovima.

Bez ove snažne antifašističke koalicije Europa bi još dugo bila porobljena od najbrutalnijeg režima koji je kao tvornicu smrti izumio stravične nacističke logore.

Stoga se današnjim sjećanjem na D-Day, uz dubok naklon i zahvalnost, sjećamo žrtve mnogobrojnih mladića koji su dali svoje živote na obalama Normandije i drugdje po Europi u borbi za slom nacističke okupacije i za Europu slobode, demokracije i ljudskih prava u kojima i mi danas uživamo.

AUTOR: PETER KUZMIČ

autograf.hr