Dalekosežne ekološke posljedice požara na Havajima

Iako obim štete požara na Havajima neće biti poznat još neko vreme, stručnjaci upozoravaju da ekološke posljedice tih požara tek počinju. Istovremeno naglašavaju i da je nesporan uticaj ekstremnih vremenskih uslova izazvanih klimatskim promjenama, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija. U požarima koji su zahvatili havajsko ostrvo Maui trenutni fokus je na stradalim ljudima, na spaljenim kućama i drugoj imovini. Ipak, doći će vrijeme kada će se pažnja usmjeriti na domaće biljke i divlje životinje, koje imaju kulturno značenje za autohtone Havajce i lokalnu ekonomiju te doprinose razvoju turizma na ostrvima, piše Washington post.

Stručnjaci su posebno zabrinuti zbog uticaja na domaće biljke i životinje nakon što su požari zahvatili vegetaciju i vjerojatno za sobom ostavili otrovne hemikalije koje bi lako mogle dospjeti u potoke i ocean, ističe list, dodajući da su primarna briga koralni grebeni uz obale kojima su oticanje vode i otpad s kopna glavne prijetnje.

Požari bi, naglašava Washington post, također mogli predstavljati prijetnju autohtonoj vegetaciji na kopnu, iako stručnjaci kažu da će u nekim aspektima faktori koji su šumske požare učinili tako razornim vjerovatno ublažiti njihov uticaj na domaću floru i faunu.

Požare je, pojašnjava list, pogoršao isušen krajolik i širenje zapaljive invazivne trave po napuštenim poljoprivrednim poljima.

Stručnjaci upozoravaju da šumski požari na Havajima direktno ubijaju biljke i životinje, a također ubrzavaju širenje neautohtonih trava koje se lakše vraćaju nakon požara, potiskujući ponovni rast domaćih vrsta i stvarajući više goriva za sljedeći požar.

Iako čine manje od jednog procenta kopna SAD, na Havajima se nalazi 44 posto ugroženog biljnog svijeta u zemlji. Dok neke domaće biljke mogu postepeno da se oporave od požara, druge će vjerojatno biti spržene bez mogućnosti da ponovo narastu, kažu stručnjaci. Još uvijek nema jasnih podataka o tome što je tačno izgubljeno, ali naučnici strahuju da je šteta ogromna, ističe NBC news.

Havajski botaničari, koji su godinama radili na projektima obnove šuma, kažu da će se neizbježni gubitak itekako osjetiti u godinama koje dolaze.

Osim spaljene imovine, ljudi koji se vraćaju u ono što je ostalo od obalnog grada Lahajna na Havajima i u drugim zajednicama Mauija nakon požara suočavaju se s još više opasnosti, prenosi CBS upozorenja stručnjaka.

Kada se požari prošire zajednicama, spaljuju strukture koje sadrže obrađeno drvo, plastiku, boje i opasni kućni otpad. Svi ovi predmeti, ukazuju stručnjaci, oslobađaju otrovne gasove i čestice. Mnogi zagađivači u vazduhu padaju na tlo, a kada se krhotine ili prašina uzburkaju, opasne čestice mogu ući u vazduh, gdje ih ljudi mogu lako udahnuti.

Hemikalije također mogu zagaditi zalihe vode, ističe CBS dodajući da je 11. augusta okrug Maui izdao upozorenje o korišćenju tekuće vode za područja Lahajna i Gornje Kule koja su bila pogođena požarima, upozoravajući stanovnike da za piće i kuhanje koriste samo flaširanu vodu flašama i da se ne oslanjaju na vodu iz česme zbog rizika od štetnih hemikalija.

Raspirivanju požara u kojem je nastradalo više od 90 ljudi, a Lahajna, historijski grad i popularni turistički centar sa oko 12.000 stanovnika, devastiran, doprinjeli su snažni vjetrovi, umjerena do jaka suša i invazivne trave, ukazuje The Wall Street Journal.

Vjetrovi uragana Dora raspirili su plamen na ostrvu, ističe list, dodajući da vjetrovi s padina planine isušuju vazduh, pogoršavajući opasne uslove.

Pad poljoprivredne proizvodnje također povećava rizik od šumskih požara, kažu stručnjaci. Zemljišta koja su se nekada koristila za uzgoj ananasa ili šećerne trske sada se pune visokom travom koja nije izvorno s Havaja, a bez kiše ta trava se brzo suši i zapaljiva je.

Stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene povećavaju vjerojatnoću iznenadnih suša, kao i drugih ekstremnih vremenskih događaja kao što je slučaj na ostrvu Maui, ukazuje AP.

Istovremeno, velike razlike u pritisku vazduha dovele su do neuobičajeno jakih pasata koji su raspirivali razorne plamenove, kažu meteorolozi. Pasati su normalna karakteristika klime na Havajima, koji nastaju kada se vazduh kreće od sistema visokog pritiska sjeverno od Havaja u područje niskog pritiska na jugu države.

Međutim, uragan Dora, koji je prošle sedmice prošao južno od ostrva, pogoršava sistem niskog pritiska i povećava razliku u pritisku vazduhz stvarajući “neobično jake pasate”.

Jaki vjetrovi, u kombinaciji s niskom vlagom i obiljem suhe vegetacije koja lako izgori, mogu povećati opasnost od požara, čak i na tropskom ostrvu poput Mauija, ističu stručnjaci uz upozorenje da klimatske promjene u mnogim dijelovima svijeta povećavaju suhoću vegetacije, velikim dijelom zato što su temperature više.

Klimatske promjene ne samo da povećavaju rizik od požara podizanjem temperatura, već i povećavaju vjerovatnoću jačih uragana, ukazuje AP na upozorenja stručnjaka uz zaključak da iako se ne može reći da klimatske promjene direktno izazivaju pojedinačne događaje, stručnjaci kažu da je uticaj koji ekstremni vremenski uslovi imaju na zajednice nesporan.

Visoko.ba/federalna.ba/Beta