Da li će diskriminatorna praksa “dvije škole pod jednim krovom” biti ukinuta?

Foto: RSE

Autor: Amina Izmirlić

Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je kršenje zabrane diskriminacije u vezi s pravom na obrazovanje i organizovanjem škola na etničkom principu u Srednjobosanskom kantonu, u kojem, prema podacima OSCE-a, egzistira 36 škola koje rade po principu “dvije škole pod jednim krovom”. Još 16 škola u Hercegovačko-neretvanskom i četiri u Zeničko-dobojskom kantonu rade na ovom principu, a porazna je činjenica da od ovih 56 škola samo dvije imaju zajedničke aktivnosti, kao i da su sudovi, iako nisu negirali činjenicu postojanja dvije škole u jednoj školskoj zgradi, “to tumačili isključivo kao administrativno pitanje, a ne pitanje razdvajanja djece po etničkom principu u obrazovnom procesu”.

Prije nekoliko dana, u Službenom listu Bosne i Hercegovine objavljena je odluka Ustavnog suda BiH, donesena na sjednici održanoj 15. jula 2021. godine, kojom je ovaj sud utvrdio diskriminaciju učenika u Srednjobosanskom kantonu u školama koje su organizirane po principu “dvije škole pod jednim krovom”.

Naime, Ustavni sud BiH odlučivao je po apelaciji Udruženja Vaša prava Bosne i Hercegovine, te je ukinuo presudu Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je odbio reviziju presuda nižih sudova – u kojima se navodilo da nema diskriminacije u školama gdje su djeca fizički odvojena po nacionalnoj pripadnosti. Ustavni sud je utvrdio da su niži sudovi svojim odlukama prekršili zabranu diskriminacije propisanu Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Odlučeno je da se ukida presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 51 0 P 054522 16 Rev, od 3. oktobra 2017. godine, i da se predmet vraća Vrhovnom sudu FBiH koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku i “u roku od 60 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke”.

Utvrđuje se kršenje zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi s pravom na obrazovanje iz člana II/3.l) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te kršenje člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

(…)

Ustavni sud zaključuje da je prekršena zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije u vezi s pravom na obrazovanje iz člana II/3.l) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, kao i opća zabrana diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju kada su sudovi, suprotno standardima propisanim Zakonom o zabrani diskriminacije, izveli proizvoljan zaključak da je neosnovan apelantov tužbeni zahtjev, sa obrazloženjem da apelant nije učinio vjerovatnim da je tuženi na način opisan u tužbenom zahtjevu diskriminirao učenike u osnovnim i srednjim školama na području SBK.

Odluka Ustavnog suda BiH, juli 2021. godine

Podsjećamo, princip “dvije škole pod jednim krovom” – na osnovu kojeg učenici/e osnovnih i srednjih škola iz BiH borave u istoj zgradi škole, podijeljeni u različita odjeljenja na temelju njihove nacionalne pripadnosti, problem je već dugi niz godina, a javnost pamti i situaciju koja se tokom 2016. godine odvijala u Jajcu.

Izvor: RSE, august 2021. godine
Izvor: RSE, august 2021. godine

I dok su osnovne škole u ovom gradu funkcionisale po principu “dvije škole pod jednim krovom”, u dvije srednje škole – Srednjoj strukovnoj školi Jajce i Gimnaziji “Nikola Šop”, učenici/e su zajedno pohađali nastavu bez obzira na nacionalnu pripadnost. Nastava se odvijala po hrvatskom nastavnom planu i programu, a bošnjačkoj djeci u ovim škola je prije nekoliko godina omogućeno pohađanje nacionalne grupe predmeta, tačnije, bosanskog jezika i islamskog vjeronauka. Ipak, kako je portal Tačno.net tada prenio, diskriminacijski te, u konačnici, formalno pravni problem prisutan kod ove dvije škole ogledao se u činjenici da sva djeca, bez obzira na nacionalnu pripadnost, nakon obrazovanja dobijaju diplome s grbom paradržavne tvorevine Herceg-Bosne.

Zbog toga je tokom 2016. godine, na zahtjev roditelja djece bošnjačke nacionalnosti za uvođenjem grupe nacionalnih predmeta, Vlada SBK u julu 2016. godine donijela odluku o formiranju zasebne škole koja će raditi po bosanskom programu, a protiv ove odluke svoj su glas digli srednjoškolci/ke iz Jajca. U junu 2017. godine, saopćeno je da srednjoškolci u Jajcu ostaju zajedno u školskim klupama, jer su vlasti odustale od otvaranja nove škole koja bi radila po bosanskom nastavnom planu i programu. Nekoliko dana kasnije, srednjoškolci iz Bosne i Hercegovine okupili su se na protestu ispred zgrade Vlade SBK u Travniku, tražeći ukidanje segregacije u obrazovanju, odnosno ukidanje “dvije škole pod jednim krovom”. Kako je RSE tada prenio, srednjoškolce je primila tadašnja ministrica obrazovanja SBK Katica Čerkez, koja im je poručila da neće biti osnivanja nove srednje škole u Jajcu, ali da se problem „dvije škole pod jednim krovom“ u cijeloj BiH ne može brzo riješiti.

Protesti srednjoškolaca ispred zgrade kantonalne Vlade u Travniku, juni 2017. godine

Podsjećamo i da je Ustavni sud Federacije BiH 2014. godine odlučio da je princip “dvije škole pod jednim krovom” neustavan jer predstavlja oblik segregacije i diskriminacije, a Istinomjer se ovom temom bavio krajem 2020. godine u analizi “Dvije škole pod jednim krovom” – Od privremene do trajne mjere.

I OSCE, u dokumentu „Dvije škole pod jednim krovom“ – Najvidljiviji primjer diskriminacije u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, u zaključku navodi da segregacija i diskriminacija, koje su prisutne u “dvije škole pod jednim krovom”, predstavljaju kršenje zakona u BiH i međunarodnih zakona, i nisu u skladu s preporukama Evropske unije.

Segregacija i diskriminacija, koje su prisutne u „dvije škole pod jednim krovom“, predstavljaju kršenje zakona u BiH i međunarodnih zakona, i nisu u skladu s preporukama Evropske unije. Novom strategijom za zapadni Balkan, Evropska unija poziva sve države da daju prioritet obrazovanju, posebno „u smislu promocije veće tolerancije, evropskih vrijednosti i jačanja društvene kohezije.“ Postojećim obrazovnim sistemom ne samo da se to ne postiže, nego se, ustvari, čini suprotno. „Dvije škole pod jednim krovom“ proizvode generacije mladih ljudi čiji se identiteti zasnivaju na uvjerenju da su razlike među ljudima nepomirljive i da su zato podjele u svim sferama društva opravdane, umjesto da uče o tome kakve koristi pruža život u raznolikom društvu. Druga generacija učenika u BiH će 2019. godine završiti svoje školovanje u okviru poslijeratnog obrazovnog sistema, oblikovana i obilježena zaostavštinom sukoba iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Od suštinskog je značaja da, kao takva, bude i posljednja. Krajnje je vrijeme da politički lideri u BiH riješe problem diskriminacije u školama, te da stave interese djece iznad vlastitih uskih interesa. Jedino na taj način BiH može odlučno krenuti ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti.

OSCE, novembar 2018.

Podsjećamo i da se Vlada FBiH proglasila nenadležnom o praksi “dvije škole pod jednim krovom“ u odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, dok su iz SBK-a, na koji se odnosio dio pitanja, ovu praksu ocijenili čak i pozitivnom, o čemu svjedoči i naredni pasus:

Tkz. fenomen “dvije škole pod jednim krovom” u Kantonu Središnja Bosna je posljedica ratnog djelovanja u Bosni i Hercegovini, i predstavlja pitanje kojem treba prilaziti na poseban način ne narušavajući postignuti mir, ne narušavajući temeljna ljudska prava, prava djece, kao i pravo roditelja koji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu naobrazbe za svoju djecu, jer oni su ujedno i porezni obveznici, te pravo djece da njeguju svoju kulturu, religiju i da upražnjavaju svoj jezik. ‘Dvije škole pod jednim krovom’ su naša realnost, a možda i put kako pokrenuti održivi povratak raseljenih i izbjeglih i zaustaviti iseljavanje čitavih naroda sa određenih područja Bosne i Hercegovine, na kojima ne uživaju punu ravnopravnost i konstitutivnost.

Odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika EK za pripremu Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU, I Politički kriteriji – Pitanje 84. (374)

Izvršni direktor Udruženja Vaša prava BiH Emir Prcanović je za RSE istakao kako pravna borba za ukidanje segregacije u školama, poznatija pod nazivom “dvije škole pod istim krovom”, traje već 12 godina u dva kantona u FBiH, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Prcanović je podsjetio i da je Vrhovni sud Federacije BiH, nakon sporova u opštinskom i Kantonalnom sudu, 2014. godine donio presudu da fenomen “dvije škole pod jednim krovom” u HNK predstavlja etničku segregaciju učenika i da takva praksa mora biti ukinuta, te da je i Ustavni sud BiH 2017. godine odbio reviziju te presude. Ipak, ni nakon pet i po godina, u HNK nije u potpunosti sprovedena ta presuda.

Već smo na pragu nove školske godine i bilo bi idealno da Vrhovni sud FBiH to riješi na odgovarajući način, odnosno da utvrdi postojanje diskriminacije jer su sve činjenice na našoj strani. No, bojimo se da taj fenomen nepostupanja po presudama ne bude imao identičan scenarij i u ovom predmetu za područje SBK. Cilj nam je uvijek bio da je radi po jedinstvenom nastavnom planu i programu na području cijele BiH, uvažavajući određene osobitosti i želju i volju roditelja da se djeca obrazuju na maternjem jeziku. To je moguće i lako izvodivo ukoliko se se samo primjene propisi koji su na snazi. Zakoni o obrazovanju su jasni i precizni i ne ostavljaju prostora za dvosmislena tumačenja.

Emir Prcanović, 4.8.2021.

Ipak, ministar obrazovanja SBK Bojan Domić rekao je za RSE da “trenutno nema drugog rješenja za ustroj sistema obrazovanja u SBK”, te dodao da je sistem “dvije škole pod jednim krovom” napravljen kako bi se ostvarila prava djece, te osigurao povratak nakon rata, pod mentorstvom međunarodne zajednice.

Ukoliko želimo zagarantirati pravo svakom djetetu da pohađa nastavu na maternjem jeziku, u ovom trenutku je neminovno da dvije škole budu u jednoj školskoj zgradi. Jer nemamo dovoljno školskih zgrada. Po Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. svako dijete ima pravo da pohađa nastavu na svom jeziku.

Bojan Domić, 4.8.2021.

Princip “dvije škole pod jednim krovom” bila je privremena mjera čiji je cilj bio da “odgovori uvredljivim poslijeratnim etnocentričnim obrazovnim sistemom i da potakne povratak izbjeglica i raseljenih osoba”. Ipak, privremena mjera postala je trajna, uprkos naporima međunarodne zajednice da osigura njenu tranziciju, ali i protivljenju određenog broja učenika/ca i javnosti. Da li će ova diskriminatorna praksa, koja zasigurno negativno utiče na pomirenje i buduću stabilnost, ali i na kvalitet izvođenja nastave, biti ukinuta, pokazat će vrijeme. Primjer učenika iz Jajca pokazuje da otpor ovakvoj praksi postoji i da su problem prepoznali sami učenici koji su se, zahvaljujući upornosti, ipak izborili i izbjegli podjelu na “dvije škole pod jednim krovom”.

Podsjećamo i da je OSCE pozvao na ukidanje segregacije i iznio čitav niz preporuka, te ukazao da “u postkonfliktnoj BiH, to povećava stepen nepovjerenja među pripadnicima različitih etničkih grupa, otežava pomirenje i predstavlja dugoročnu prijetnju stabilnosti, sigurnosti i ekonomskom napretku“.

Istinomjer.ba