Crno tržište sa cigaretama jače od legalne prodaje

Iako ove godine nema novih akciza, pojedini proizvođači duvanskih proizvoda odluči su podići cijenu cigareta.

Cigarete su većinom poskupjele u prosjeku između 0,10 i 0,20 KM, dok su cigarete proizvođača JTI Poslka SP z.o.o. poskupjele za 1 KM.

Cijena kutije cigareta kod proizvođača je uglavnom 0,5KM, a dok 4,5 KM čini akcize i nameti države.

Nove cijene cigareta su na snazi od 15.1.2021.

Prema Odluci koju je usvojio Upravni odbor UIO i u 2021. godini se po paklici cigareta plaćaju dvije akcize: a) proporcionalna akciza, po stopi od 42% maloprodajne cijene cigareta b) specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje cigareta od 20 komada.

S tim da minimalna akciza (zboj proporcionalne i fiksne), po paklici cigareta ne smije biti ispod 3,25 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

Akciza na duhan za pušenje u 2021. godini iznosi 130,00 KM po kilogramu.

Ukoliko je maloprodajna cijena cigareta u BiH 5 KM, obveze koje se moraju platiti državi iznose:

– proporcionalna akciza 42 % maloprodajne cijene – 2,10 KM

– fiksna akciza – 1,65 KM – PDV – 0,72 KM

Ukupno obaveze prema državi iznose: 4,47 KM “UIO je od 2009. godine, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duhanskih prerađevina sa legislativom EU, ukupno izdala 534,8 miliona akciznih markica (zbroj domaćih i uvoznih paklica cigareta), dok je 2019. godine UIO izdala 227,3 miliona akciznih markica za obilježavanje cigareta. Taj pad se nastavio u 2020. godini kada je UIO ukupno izdala 159,8 miliona komada akciznih markica (deset mjeseci 2020.)” kazali su iz UIO za BUKU.

Jasno je da je drastično pala prodaja cigareta, ali ne i broj pušača.

CRNO TRŽIŠTE JAČE OD LEGALNE PRODAJE

Od 2009. nije bilo drastičnog smanjenja broja pušača, ali jeste smanjen broj kutija prodatih cigara.

Jasan je to indikator da građani cigarete kupuju na crnom tržištu.

Prodavači cigareta bez akciza kutiju cigareta prodaju po cijeni od 3KM do 3.5KM, a najjeftinija kutija cigareta u legalnoj prodaji iznosi 5KM.

Iako iz godine u godinu pada broj izdatih markica za cigarete, prihodi su rasli od 2013. do 2019. Ove godine prihodi od izdatih akciza na duhanske prizvode su pali.

„Razlog blagog rasta prihoda od akciza na duhanske prerađevine ptethodnih godina bio je povećanje iznosa akciza koji se plaćao po paklici cigareta, jer je svake godine dolazilo do pada broja izdanih akciznih markica. Značajniji pad prihoda od akciza na duhanske prerađevine zabilježen je u ovoj 2020. godini. Naime, za deset mjeseci 2020. godine prikupljeno je 610,8 miliona KM dok je u istom periodu 2019. godine prikupljeno 746,9 miliona KM, što znači da je u 2020. godini došlo do pada prikupljenih prihoda po osnovu akciza na duhanske prerađevine u iznosu od 136,1 milion KM. Veliko istraživanje o nelegalnoj trgovini duvanom i duvanskim proizvodima, koje je Ekonomski institut iz Zagreba tokom 2019. proveo u zemljama našeg regiona, govore da je najveći udio nelegalne trgovine u BiH i da se svaki drugi potrošač u BiH snabdijeva na crnom tržištu. “Motivacija za nelegalnu trgovinu nekim proizvodom raste što je veća razlika između cijena na legalnom i ilegalnom tržištu. Dakle, proizvođači koji legalno distribuišu svoje proizvode naplaćuju paklicu cigareta po 0.50 KM, dok ilegalni prodavci naplaćuju paklicu i do 2,50 KM-dakle pet puta skuplje. Ali pošto je cijena u legalnoj prodaji 5,00 (zbog svih dažbina koje se moraju platiti) potrošači su izuzetno motivisani da ih kupuju na crnom tržištu. O ogromnom prelasku potrošača na crno tržište govori i činjenica da je 2008. mjesečni prosjek izdatih markica iznosio 46.743.866,67 dok je 2020 (uzeti podaci do 30.09.2020.) mjesečni prosjek izdanih markica iznosio 16.147.132,00“ kaže u izjavi za BUKU Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

Dodaje da je došlo do određenog smanjenja broja pušača, ali da nema značajnijih trendova smanjenja oboljenja.

„Očigledno je da je veliki dio prešao na nabavku ovih proizvoda na nelegalnom tržištu.Takođe, niska kupovna moć većine stanovnika pogoduje razvijanju nelegalne trgovine duvanskim proizvodima. Kontrolne institucije koje se bave sprečavanjem ovih aktivnosti bi trebale biti mnogo bolje opremljene i kadrovski ojačane, a to je u situaciji pada budžetskih prihoda teško realizovati. Iz prethodno navedenih faktora (koji utiču na visok udio nelegalnog tržišta u ukupnom tržištu duvanskim proizvodima) nameću se i potencijalna rješenja ove situacije. Pojačane kontrole državnih organa, podizanje svijesti građana o štetama koje nastaju kad se promet odvija crnim kanalima i usklađivanje akcizne politike sa standardom građana da bi smanjili njihov motiv da se snabdjevaju na crnom tržištu” dodaje Grabovac.

Da ilegalna prodaja cigareta buja jasno je i nakon pregleda statističkih podataka rada Graničke policije.

“Granična policija BiH u 2019. godini ukupno je zapljenila i privremeno oduzela 84142 paklica cigareta bez akcizne markice, procijenjene vrijednosti oko 322592 KM. U prvih devet mjeseci 2020. godine, ukupno je zapljenjeno i privremeno oduzeto 80385 paklica cigareta bez akcizne markice, procijenjene vrijednosti oko 374170 KM” kaže Franka Vican, portparolka Granične policije BiH.

Osim što podržavaju crnu ekonomiju građani BiH kupovinom cigareta na crnom tržištu ugrožavaju i svoje zdravlje jer ne znaju koji je kvalitet kupljenih proizvoda. Ipak, iako možda jeftinije od cijene kutije cigareta u pojedinim zemljama Evrope, kutija cigareta u BiH ima najveću vrijednost u odnosu na standard građana.

Buka