Covid-19: Šta državni nivo može uraditi

Iako formalno najviši u BiH, državni nivo vlasti ne raspolaže velikim brojem instrumenata za provođenje određenih mjera u oblasti ekonomije, već je to u ingerencijama nižih nivoa vlasti, prije svega entiteta.

Svejedno, državni nivo ima značajnu ulogu po pitanju indirektnih poreza, protoka roba i usluga te zaduživanja, što je sumirano u nizu predloženih mjera koje se odnose na državni nivo vlasti, navodi se u Izvještaju “COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja” čiji su autori ekonomski stručnjaci Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović.

Usvajanje državnog budžeta

Kako bi državni nivo mogao adekvatno odgovoriti na aktuelnu krizu, potrebno je da što prije usvoji državni budžet. Riječ je o redovnom budžetu za 2020. godinu koji još uvijek nije usvojen. Državni budžet je potreban za normalno funkcionisanje državnih ministarstava i drugih organa države, a što je neophodno u jeku kriznih dešavanja. Budžet je potrebno uskladiti u skladu s novonastalim okolnostima uzrokovanim Covid-19 pandemijom.

Osiguravanje jednostavnijeg protoka roba

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH treba olakšati i ubrzati promet svih roba i usluga te raditi na normalizaciji trgovine s ključnim tržištima za naše kompanije, naročito Italije i Kine, koje su najviše pogođene pandemijom, ali i Njemačke, Austrije i drugih zemalja. Posebno bitno je osigurati ubrzan protok roba između članica CEFTA sporazuma. BiH mora čim prije osigurati ili obnoviti sve trgovinske odnose sa zemljama članicama EU, a  koje predstavljaju najvažnije vanjskotrgovinske partnere naše zemlje.

Tokom krize ne smije biti bilo kakvih smetnji za brži protok roba koje su vitalne za BiH, dok u periodu stabilizacije treba težiti liberalizaciji trgovinskih tokova. Ova mjera se odnosi i na unutarnji protok roba, tj. jedinstveni ekonomski prostor i treba učiniti sve da se spriječe pojave “lokalnih šerifa” koji zabranjuju kretanje roba i usluga unutar BiH.

Odgoda plaćanja carinskog duga

Potrebno je odgoditi plaćanje carinskog duga za jedan mjesec. Na ovaj način će se olakšati protok roba u vanjskoj trgovini i unaprijediti likvidnost aktera ovih radnji. Carinski dug znači obavezu osobe da plati određeni iznos uvoznih/izvoznih dažbina koje se primjenjuju na određenu robu prema propisima BiH.

Izmjena zakona o PDV-u u smjeru izmjene roka za plaćanje

Ekonomske posljedice pojave Covid-19 pandemije ubrzo će se osjetiti i u našoj državi. Kako bi se bar djelimično ublažile ove negativne posljedice, pravnim licima je potrebno omogućiti da se podnošenje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost pomjeri na posljednji radni dan u mjesecu, u odnosu na 10-ti kako je sada zakon predvidio. Mnoga pravna lica, u vremenu kada je zabranjen rad, ali i nakon toga, kada bude došao period stabilizacije ekonomske aktivnosti, neće biti u prilici da na vrijeme podnesu i plate svoje poreske obaveze, primarno zbog poteškoća u naplati svojih potraživanja, čime ulaze u automatski poreski prekršaj i prijete im kazne i sankcije, što predstavlja dodatni teret za njihovo poslovanje. Ono što je bitno navesti jeste da na dugi rok državni nivo treba da izmijeni zakon o PDV-u s ciljem određivanja roka u skladu s ostvarenom naplatom.

Izmjena zakona o akcizama u BiH

Ova mjera predviđa dvije stvari. Prvo, oslobađanje od plaćanja akciza na alkohol namijenjen za proizvodnju dezinfekcionih sredstava. Drugo, namjensko usmjeravanje novca od akciza na duhanske proizvode u zdravstveni sektor. S obzirom na razmjere koje ostavlja Covid-19 pandemija kako na cijeli svijet, tako i na BiH, došlo je do nestašice dezinfekcionih sredstava na tržištu. Naši proizvođači ovih sredstava su u potpunosti ovisni o ino tržištu. Uvažavajući činjenicu da je trenutno jedino na EU tržištu moguća nabavka većih količina alkohola, uz manji udio mogućnosti nabavke i na domaćem tržištu, ovim izmjenama zakona olakšao bi se rad domaćim proizvođačima i osigurale niže cijene ovih važnih proizvoda.

Druga izmjena ovog zakona bi se odnosila na namjensko usmjeravanje sredstava po osnovu akciza na duhanske proizvode u zdravstveni sektor. Po osnovu akciza na duhan, u periodu 2009. – 2019., prikupljeno je 8,1 milijardi KM. Iako se sredstva namjenski prikupljaju, uglavnom se nenamjenski troše, tako da od ovih sredstava ništa nije otišlo u zdravstveni sektor, već uglavnom u tekuću budžetsku potrošnju. Upravo bi se namjenskim usmjeravanjem sredstava u zdravstvo ojačao zdravstveni sektor i unaprijedila zdravstvena zaštita građana.

Načini finansiranja predloženih mjera

Provođenje navedenih mjera zahtijeva značajna finansijska sredstva. Osim budžetskih ušteda koje su neminovne, ali čiji su učinci dugoročni i imat će više značaja u periodu od godinu dana, u ovom momentu su važniji načini promptnog finansiranja.

Započinjanje pregovora radi postizanja moratorija na plaćanje međunarodnih kreditnih obaveza BiH

Ministarstvo finansija i trezora BiH treba odmah započeti pregovore o uvođenju moratorijuma na kreditne obaveze iz ranijeg perioda, koje ima BiH, odnosno njeni entiteti, kantoni i gradovi/opštine. Cilj je da se postigne moratorij na otplatu međunarodnih kreditnih obaveza svih subjekata u BiH na period od šest mjeseci ili godinu dana. Pri tome, potrebno je voditi računa da se ne ugrozi kreditni rejting države, tj. da se prikaže neophodnost moratorija u funkciji stabilizacije ekonomije zemlje zbog djelovanja vis maior, tj. događaja koji se nije mogao predvidjeti. Putem navedenog moratorija, svi budžetski nivoi bi dobili dodatno vrijeme za konsolidaciju i oporavak, što bi im olakšalo mogućnost podrške privatnom sektoru.

Započinjanje pregovora s MMF-om i drugim finansijskim institucijama oko novih kreditiranja

Otvoriti pregovore s predstavnicima/cama MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih i političkih institucija s ciljem hitnog odobravanja sredstava kroz instrumente brzog finansiranja. Pritom treba otvoriti pregovore sa Svjetskom bankom s ciljem dobijanja sredstava hitne podrške. Također, preko nadležnog državnog ministarstva pokušati pronaći druge dostupne povoljne kredite s ciljem dodatnog zaduživanja. Sva navedena sredstva trebaju da se troše namjenski i to prije svega kao podrška zdravstvenom sistemu i za finansiranje svih planiranih mjera za stabilizaciju ekonomije.  

Osnaživanje diplomatske aktivnosti u cilju osiguranja međunarodne podrške

Diplomatske aktivnosti treba usmjeriti za osiguranje značajnije međunarodne pomoći za domaću privredu, prije svega od dokazano prijateljskih zemalja. Dobijenu pomoć u finansijskim sredstvima ili robi treba usmjeravati namjenski u pravcu realizacije svih navedenih mjera i ciljeva. Diplomatskim aktivnostima treba da se osigura i neophodna medicinska oprema. Ove aktivnosti posebno treba usmjeriti ka zemljama EU, regiona, zatim SAD, Kini, Rusiji, Turskoj, kao i članicama Organizacije islamske saradnje.

Ostvariti selektivne budžetske uštede

Uvažavajući ograničenost državnog budžeta, potrebno je ostvariti selektivne budžetske uštede koje se odnose na izvršnu i zakonodavnu vlast. Ova mjera treba da predstavlja simbolični akt kojim se predstavnici/eovih nivoa vlasti solidarišu s građanima BiH. Riječ je o neto platama iznad 2.000 KM, što znači da ovo neće ugroziti kontinuiranu potrošnju. Uštede se mogu napraviti i po drugim osnovama – u segmentu diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u drugim zemljama, maksimalno smanjiti troškove mobilnih telefona, službenih vozila, putnih troškova, službenih putovanja na sastanke, konferencije i seminare te troškove reprezentacije, nabavke namještaja i sličnih nepotrebnih troškova. Sredstava po osnovu navedenih ušteda je potrebno distribuirati na druge budžetske stavke, a shodno očekivanom padu javnih prihoda.

Sve navedeno je potrebno raditi u koordinaciji sa nižim nivoima vlasti u BiH – enitetima prije svega, ali također i kantonima, gradovima/opštinama i Brčko distriktu, navodi se u Izvještaju “COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja”.

D.H.

biznisinfo