Čovićevi modeli za izbor člana Predsjedništva BiH

U prvom modelu za izbor članova Presjedništva BiH, HDZ kroz uvodne napomene navodi da trenutno ne postoji spremnost za izmjene Ustava BiH, jer RS prihvata način izbora članova Predsjedništva sa tog teritorija u postojećoj formi.

Dalje, iz HDZ-a kažu da je Ustavni sud BiH Odlukom ukazao da izborni proces treba podrazumjevati legitimitet predstavljanja. Traže da članovi Predsjedništva izabrani iz Federacije predstavljaju narode i interese i predlažu model direktnog izbora članova Predsjedništva po principu konstitutivnosti.

“Federacija BiH je jedna izborna jedinica. Bira se jedan Hrvat i jedan Bošnjak. Kandidat iz hrvatskog naroda bira se s jedne liste, a kandidat iz bošnjačkog naroda s druge liste. Svaki glasač dobija listu na kojoj se nalaze kandidati iz naroda kojem on pripada u skladu sa izjašnjenjem na posljednjem popisu. Ostali glasači, koji nisu pripadnici jednog od konstittutivnih naroda za koje se vrši izbor, mogu glasati za jednog kandidata sa jedne od listi”, kaže se u prvom modelu.

HDZ u napomeni prvog prijedloga dodaje da su i do sada na glasačkim listićima bile dvije odvojene liste kandidata, te razdvajanje ne bi predstavljalo veliku novinu.

U drugom modelu HDZ-a navodi se da bi član Predsjedništva iz RS bio Srbin koji osvoji najviše glasova u RS, a da bi se izbor dva člana iz Federacije obavljao iz Federacije kao jedne izborne jedinice.

“Unutar Federacije definiraju se izborna područja A, B i C. U izborno područje A ulaze općine u kojima, po popisu iz 2013. živi više od dvije trećine Bošnjaka. U izborno područje B sve općine u kojima po popisu živi više od dvije trećine Hrvata, a u područje C općine u kojima ni Bošnjaci ni Hrvati ne čine dvije trećine stanovništva”, stoji u drugom modelu.

U A području bile bi sve općine u Kantonu Sarajevo, zatim, među ostalim, Tuzla, Zenica, Bihać i Goražde. Općine s više od dvije trećine Hrvata su, među ostalim, Široki Brijeg, Posušje, Čapljina, Neum, i Orašje. C područje činile bi Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš…

U skladu s ovim prijedlogom, bošnjački član Predsjedništva bio bi onaj kandidat koji je, među kandidatima iz svog naroda, osvojio najveći broj glasova u FBiH uz uvjet da je u područijima A i C osvojio veći broj glasova nego u područijima B i C. Paralelno s tim hrvatski član Predsjedništva bio bi kandidat koji je osvojio najviše glasova od hrvatskih kandidata u FBiH, te da je na područijima B i C osvoji više glasova nego na podučijima A i C.

Konačno, treći model koji predlaže HDZ definira izbor bošnjačkog člana Predsjedništva po sljedećem principu:

“Za bošnjačkog člana izabran je onaj koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije, te koji je pobjedio u bar dva kantona gdje su Bošnjaci većina. Ukoliko ne postoji kandidat s pobjedom u bar dva većinski bošnjačka kantona, član Predsjedništva iz bošnjačkog naroda je onaj koji je osvojio najviše glasova u Federaciji, te bar u jednom kantonu s bošnjačkom većinom”.

Ako ne postoji ni takav, onda bi bošnjački član Predsjedništva bio onaj koji je osvojio najviše glasova na cijelom prostoru Federacije.

Po sličnom principu HDZ predlaže u trećem modelu i izbor hrvatskog člana Predsjedništva:

“Za hrvatskog člana bio bi izabran onaj koji je među kandidatima svog naroda osvojio najviše glasova u Federaciji, te u bar dva kantona gdje su Hrvati većina. Ako nema takvog, onda bi član Predsjendištva bio onaj koji ima najviše glasova u FBiH od hrvatskih kandidata, te koji je pobjedio u bar jednom kantonu s hrvatskom većinom stanovništva”.

Na kraju, ako niti jedan hrvatski kandidat nema pobjedu u jednom od većinski hrvatskih kantona, član Predsjendištva iz tog naroda bio bi hrvatski kandidat s najvećim brojem glasova među kandidatima iz svog naroda unutar Federacije BiH.

vijesti.ba/visoko.ba