Čović će uskoro priznati poraz, izbori po starim pravilima i 2022. godine!?

PIŠI PROPALO: Čović će uskoro priznati poraz, izbori po starim pravilima i 2022. godine!?

Razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavit će se, po svemu sudeći, kroz interresornu radnu grupu koja tek treba da bude formirana pod okriljem Parlamenta BiH, što će sasvim sigurno usporiti taj proces i veliko je pitanje da li će izbori 2022. godine biti održani po novim pravilima.

U ovom trenutku na izmjenama Izbornog zakona BiH insistiraju predstavnici hrvatskog naroda, koji prije 2022. godine žele da obezbijede da sami sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, ali i Klub Hrvata u Domu naroda parlamenata FBiH i BiH, pišu “Nezavisne”.

S druge strane, predstavnici bošnjačkog naroda nisu zainteresovani za izmjene u smjeru koji traže Hrvati, insistirajući na tome da se prije toga izmijeni Ustav BiH, ali da se sve prebaci na Parlament BiH i interresornu radnu grupu koja bi bila formirana, jer tako traže predstavnici međunarodne zajednice.

“Čim se formiraju radne grupe, znamo čemu to vodi – da se posao nikad ne završi. Predstavnici međunarodne zajednice kasno su shvatili da su se balkanizirali i proces odlučivanja s domaćim vladarima iz institucija izmjestili u kafane. Bitno je da se taj proces iz kafane vrati u institucije, ali međunarodna zajednica zaboravlja da u godini pred izbore život u BiH stane”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka, dodavši da ne znači da će proces biti brži ukoliko se prebaci u Parlament BiH.

Inače, još nije donesena ni odluka o formiranju interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona u BiH, što je posao koji može trajati mjesecima, a ako uzmemo u obzir da se u godini izbora ne mogu mijenjati izborna pravila, nije teško zaključiti da će se i u 2022. godini izbori održati po starim pravilima. Posljednja interresorna radna grupa koja se bavila izmjenama Izbornog zakona, i to daleko lakšim nego što se traži sada, formirana je 2015. godine, a posao je završila tek krajem 2017.

Ono što je još jedan problem jeste i to što međunarodna zajednica, a i Bošnjaci, insistiraju na tome da u interresornoj radnoj grupi učestvuju predstavnici Centralne izborne komisije, a o čemu partije koje okupljaju Srbe i Hrvate neće ni da čuju jer smatraju da su pojedini članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani nelegalno i po političkoj pripadnosti.

Kakvo je stanje na relaciji politika – Centralna izborna komisija BiH, možda najbolje pokazuje reakcija Hrvatskog narodnog sabora (HNS), na mišljenje Suada Arnautovića, člana Centralne izborne komisije BiH.

“Arnautović zloupotrebljava svoju poziciju člana CIK-a u svrhu promovisanja unutarstranačke bošnjačke politike. Pokušaj naučne analize koju Arnautović prilaže u svom članku je jeftin pokušaj manipulacije, osobite sudskim odlukama, dominantno onih Međunarodnog suda za ljudska prava”, navedeno je u saopštenju HNS-a.

Između ostalog, Arnautović u svom autorskom tekstu predlaže prvo izmjenu Ustava BiH, i to na način obrazovanja jednodomnog “bosanskohercegovačkog parlamenta” sa 120 poslanika, koji bi bio ogledalo društva, zatim uvođenje jednog predsjednika koji bi se birao na cijeloj teritoriji države po principu “jedan čovjek – jedan glas”.

SB